Obilježena godišnjica četničkog zločina u Lazinama i ubistva 52 mladića i djevojaka. Predsjednik Crne Gore položio vijenac

Na spomen-obilježju na Lazinama kod Danilovgrada položeni vijenci u znak sjećanja na žrtve četničkog zločina nad mladićima i djevojkama koji su tu ubijeni 1944. godine pod optužbom da pripadaju Savezu komunističke omladine Jugoslavije.

 U Lazinama kod Danilovgrada ubijeno je 52 mladića i devojaka koje su četnici Jakova Jovovića pohvatali pod optužbom da su pripadnici SKOJ-a.

Još od početka fašističke okupacije 1941. godine, kvislinški odredi u srezu Danilovgrad i okolini, uglavnom pod komandom rečenog Jovovića, ali i pukovnika Baja Stanišića i drugih, aktivno su učestvovali u proganjanju i borbi protiv partizanskih odreda i komunista.

Nakon kapitulacije Italije a u cilju plašenja stanovništva, u Bjelopavliće, u selo Kosovi Lug, početkom 1944. godine dolazi Pavle Đurišić i pravi sporazum sa Jakovom Jovovićem, o nastavku i pojačavanju terora nad stanovništvom.

To je rezultiralo osnivanjem njihovog prijekog suda za bjelopavlićki kraj. Na pokušaj otpora od strane naroda, kvislinzi, hapse 350 Bjelopavlića i zatvaraju ih u „Musovaču“, kuću Petka Đurovića-Musa, kao privremeni zatvor, u nehumanim uslovima.

Odatle, 23. jula 1944. godine, njih 52, odreda članova SKOJ-a, odvedeni su na stratište u Lazinama i strijeljani.

Jakov Jovović do kraja rata nastavio je saradnju sa okupatorom nakon čega je pobjegao u Argentinu. On je rođak Blagoja Jovovića koji je bio njegov vojnik, a kojeg propaganda u Srbiji poslednjih godina veliča kao navodnog atentatora na ustaškog vođu Antu Pavelića. Čak se navodi da je Jakov Jovović komandovao navodnim planom ubistva a priča se zasniva na legendi koju je Jovović 90-ih godina ispričao mitropolitu Amfilohiju.

• Ima li dokaza da je Blagoje Jovović stvarno pucao na Antu Pavelića ili je to propaganda Vučićevog režima?

Milatović položio vijenac

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je vijenac na spomenik na Lazinama, odajući počast žrtvama.

“Danas se s dubokim pijetetom sjećamo zločina nad 52 mlade osobe, koje su zbog svojih uvjerenja, hrabrosti i nepokolebljivog antifašističkog stava platile najvišu cijenu. Njihova žrtva nas obavezuje da istrajemo u njegovanju kulture sjećanja, slobode i dostojanstva”, kazao je Milatović.

Kako je naveo, oni su strijeljani jer su vjerovali u pravedniji svijet. Nisu imali puške – imali su ideale. Danas, 81 godinu kasnije, mi imamo obavezu da njihove ideale sačuvamo živim – u svakodnevnom ponašanju, u odbrani slobode, ljudskih prava i demokratije.

“Vrijednosti antifašizma su temelj Crne Gore – istorijska i civilizacijska činjenica koju moramo njegovati s punom odgovornošću i poštovanjem prema žrtvama koje su podnijele najveću cijenu u borbi za slobodu”, zaključio je Milatović