Foto: Ilustracija ( neofašisti na skupu u Italiji)
Ako odete u Američki muzej holokausta, možete vidjeti natpis koji vam govori šta da tražite ako ste zabrinuti da bi vaša zemlja mogla skliznuti u fašizam.
Natpis u mnogome podsjeća na poznati esej “Rani znaci fašizma” (eng. “Early Warning Signs of Fascism”) koji je napisao Laurence Britt a često se koristi kao vodič za prepoznavanje autoritarnih tendencija u političkim sistemima. Britt je bio politički naučnik koji je, analizirajući režime poput Hitlerove Nemačke, Mussolinijeve Italije, Frankove Španije, Suhartove Indonezije i Pinochetove Čilea, došao do zajedničkih karakteristika koje mnoge fašističke diktature dijele.
Iako Britt nije definisao fašizam u strogo akademskom smislu, njegov rad je postao popularan jer jasno ukazuje na znake opasnog autoritarizma. Njegovih 14 karakteristika rane faze fašizma često se citiraju u diskusijama o političkoj polarizaciji i opasnostima populizma.
Glavni znaci fašizma po Laurenceu Brittu:
- Moćni i dugotrajni nacionalizam – Fašističke režime često karakterišu simboli kao što su zastave, slogani i ceremonije, uz snažno promicanje patriotizma.
- Prezir prema ljudskim pravima – Zbog straha od unutrašnjih ili spoljašnjih neprijatelja, režimi zanemaruju ljudska prava, opravdavajući torture, zatvaranje bez suđenja i druge oblike represije.
- Prepoznavanje neprijatelja kao unifikacione osnove – Fašistički lideri stvaraju neprijatelje, kao što su manjine ili strane sile, koje postaju krivci za sve društvene probleme.
- Militarizam kao ključna komponenta – Vojna moć i agresija često su u centru politike, dok se troškovi za vojsku postavljaju iznad socijalnih potreba.
- Ugrožavanje i kontrola medija – Mediji se direktno ili indirektno kontroliraju kako bi služili propagandi režima, dok se nezavisni novinari cenzuriraju ili zastrašuju.
- Opsesija nacionalnom sigurnošću – Korištenje straha kao sredstva za kontrolu javnosti i opravdavanje represivnih zakona.
- Spoj religije i vlasti – Fašistički režimi često zloupotrebljavaju religiju kako bi legitimizovali svoje politike, koristeći vjerske simbole i retoriku za političku moć.
- Korporativna moć je zaštićena – Korporacije i elite imaju značajan uticaj na vladu, pri čemu se ekonomski interesi spajaju s političkom moći.
- Potiskivanje radničkih prava – Radnički sindikati su ugušeni ili eliminisani jer su prepreka apsolutnoj vlasti države.
- Prezir prema intelektualcima i umetnicima – Fašističke vlade često omalovažavaju ili napadaju intelektualce, umetnike i obrazovne institucije, jer su potencijalni izvori otpora.
- Opsesija kriminalom i kaznom – Država često koristi policijske snage i represivne mere kako bi održala kontrolu, uz brutalne kazne za političke neprijatelje.
- Raširena korupcija i nepotizam – Vladajuće elite koriste svoj položaj za lično bogaćenje, dok članovi porodice ili prijatelji dobijaju ključne pozicije.
- Lažni izbori – Iako se održavaju izbori, oni su često namešteni ili manipulirani, čime se obezbeđuje zadržavanje vlasti.
- Seksizam – Fašistički režimi su skloni promicanju tradicionalnih rodnih uloga, potiskivanju prava žena i otvorenom seksizmu.
Brittova upozorenja u savremenom kontekstu
Mnogi analitičari koriste Brittovu listu kako bi ukazali na opasnosti koje autoritarni lideri mogu predstavljati čak i u demokratskim društvima. Njegova analiza ne tvrdi da svaki režim koji pokazuje ove karakteristike nužno postaje fašistički, ali služi kao upozorenje kada političke i društvene sile počnu previše nalikovati tim tendencijama.
Brittov rad može se shvatiti kao alat za građansku svijest, podsjećajući nas na važnost borbe protiv autoritarnosti i očuvanja demokratskih principa, uključujući slobodu govora, nezavisne medije i vladavinu prava.
U svijetu gdje populizam i ekstremizam dobijaju na zamahu, “Rani znaci fašizma” ostaju relevantni i važni u raspravi o očuvanju ljudskih prava i demokratskih vrednosti.