Paris Hilton podržala AOC u borbi za zakon koji štiti žrtve AI pornografije: ‘Prodavali su moju bol za klikove, nisu vidjeli poniženje i sramotu koju sam osjećala’

Kada je 2003. godine eksplicitni video 19-godišnje Paris Hilton tokom seksa procurio od strane njenog bivšeg dečka, svijet se okrenuo protiv nje. U štampi je bila osuđivana, nazivana „napaljenom“ i „bezveznom“. „Video seksa daje Paris Hilton publicitet koji se ne može kupiti novcem“, objavio je The Guardian .

Danas bi reakcija vjerovatno bila drugačija. Hiltonin bivši dečko, koji je bio 12 godina stariji od nje, podijelio je video na internetu deset godina prije nego što je prvi zakon o “osvetničkoj pornografiji” stupio na snagu u Sjedinjenim Državama. Video u punoj dužini je kasnije objavljen i postao bestseler. Hilton kaže da nikada nije ostvarila nikakav profit i da je svoju nagodbu od 400.000 dolara sa bivšim partnerom donirala u dobrotvorne svrhe.

Na konferenciji za novinare u četvrtak na Capitol Hillu, Hilton je govorila o utjecaju dijeljenja intimnog videa bez njenog pristanka.

„Ljudi su to nazivali skandalom. Nije bilo. To je bilo zlostavljanje“, rekla je. „U to vrijeme nije bilo zakona koji bi me zaštitili. Nije bilo čak ni riječi za ono što mi je učinjeno. Internet je još uvijek bio nov, kao i okrutnost koja je dolazila s njim. Vrijeđali su me, smijali se i pravili me predmetom kritika. Prodavali su moju bol za klikove, a onda su mi govorili da budem tiha, da krenem dalje, da čak budem zahvalna na pažnji. Ovi ljudi me nisu vidjeli kao mladu ženu koja je bila iskorištena. Nisu vidjeli paniku koju sam osjećala, poniženje ili sramotu. Niko me nije pitao šta sam izgubila.“

Pokret za zabranu seksualnog zlostavljanja zasnovanog na slikama ušao je u mainstream u dvije decenije otkako je Hilton postala meta grubih šala svugdje. Ali zakoni nisu pratili tehnološki napredak, posebno jer se eksplicitni deepfakeovi mogu napraviti pomoću AI generatora slika praktično besplatno. 

Pravna zaštita

Hilton je govorila na konferenciji za novinare zajedno sa zastupnicama Alexandrijom Ocasio-Cortez i Laurel Lee, supodnositeljicama Zakona o prkosu (DEFIANCE Act), zakona koji bi žrtvama deepfake-a omogućio da direktno tuže ljude koji su im nanijeli štetu. Zakon je prošle sedmice usvojen u Senatu , baš kao i prošle godine, a sada se zakonodavci okupljaju za glasanje u Predstavničkom domu. 

„Ovaj zakon pokazuje šta je moguće kada žrtve stavimo ispred politike“, rekao je Lee.

Pritisak za usvajanje Zakona o prkosu (DEFIANCE Act) je najnoviji pokušaj ujedinjavanja zakonodavkinja poput Ocasio-Cortez, predvodnice radikalnog lijevog krila Demokratske stranke iz New Yorka, i Lee, republikanke iz Floride, iz svih stranačkih linija.

Zastupnice Rashida Tlaib i Sarah McBride, progresivne demokratkinje, te republikanske zastupnice Anna Paulina Luna, Claudia Tenney, Nancy Mace i Marianette Miller-Meeks bile su među prisutnima na konferenciji za novinare u četvrtak.

Lažne slike Paris Hilton

Godinama nakon prvog kršenja, lažne slike Paris Hilton i dalje su prisutne u izobilju. Tokom konferencije za novinare, Hilton je rekla da je na internetu kružilo preko 100.000 njenih seksualno eksplicitnih deepfake slika bez njenog pristanka. 

Zakon DEFIANCE omogućava žrtvama zlostavljanja putem deepfakea da tuže kreatore, distributere ili naručioce eksplicitnih slika bez pristanka. Postoji procvat tržišta za visokokvalitetne (čitaj: realističnije) seksualno eksplicitne deepfake videozapise, a Zakon DEFIANCE bi omogućio preživjelima da povrate profit od svog lika. 

„Zakon o uklanjanju sadržaja nam je omogućio uklanjanje sadržaja, a PROS će nam pružiti pravnu zaštitu i obeštećenje“, rekla je Ocasio-Cortez. Prošlogodišnji Zakon o uklanjanju sadržaja, koji je podržala prva dama Melania Trump, uveo je krivične sankcije za objavljivanje intimnih slika bez pristanka, stvarnih ili lažnih. Druga odredba zakona, koja zahtijeva od platformi da imaju proces za uklanjanje slika bez pristanka 48 sati nakon prijavljivanja, stupa na snagu u maju.

Sedamnaestogodišnja Francesca Mani, koja je preživjela zlostavljanje putem deepfakea od strane svojih srednjoškolskih vršnjaka, naglasila je da će PROS osigurati odgovornost počinitelja. 

Zakon PRKOSA (DEFIANCE Act) je oživljen jer je funkcija generiranja slika Groka, AI chatbota integriranog u društvenu platformu X, korištena za stvaranje eksplicitnih deepfakeova žena i djece bez pristanka. Izvještaji The New York Timesa i Centra za suzbijanje digitalne mržnje procjenjuju da je Grok kreirao i objavio preko 1,8 miliona seksualiziranih slika žena tokom devet dana u decembru. X je saopštio da je poduzeo korake kako bi ograničio stvaranje deepfakeova bez pristanka , ali da su korisnici dosljedno uspijevali zaobići zaštitne ograde. 

Redakcija