Foto: Facebook Katarina Peović
Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović u razgovoru za mirovina.hr drži da je usklađivanje mirovina nedostatno te da povećanje najnižih i obiteljskih mirovina i uvođenje novog energetskog dodatka neće mnogo toga popraviti. Zalaže se za ukidanje drugog mirovinskog stupa i povlaštenih mirovina, smanjenje dobi za odlazak u mirovinu, uvođenje dohodovnih i imovinskih cenzusa te zabranu dvojnog rada u zdravstvu.
Protekle su dvije godine vrlo teške, naročito za umirovljeničku populaciju. Nakon nekoliko valova epidemije koronavirusa, krenula su nagla i velika poskupljenja, a rat u Ukrajini je stavio pod znak pitanja toplu zimu u Europi te dodatno povećao cijene.
S druge strane, prije nekoliko dana su stigle prve mirovine usklađene za 6,18 posto, zajedno sa zaostacima od prethodnog mjeseca. Mnogim umirovljenicima to nije dovoljno čak ni za osnovne stvari poput hrane, lijekova i režija. Brojni stručnjaci upozoravaju kako je model usklađivanja mirovina nepravedan te kako mirovine njime ne prate rast cijena, ali ni prosječnih plaća.
Vlada se hvali kako je u svom mandatu znatno povećala mirovine, no premijer Andrej Plenković je šest godina na vlasti. Zbog financijske i energetske krize, nešto su dublje “zaronili” u proračun te već isplatili jedan energetski dodatak, a sada planiraju i drugi, uz proširenje broja korisnika i povećanje vrijednosti vaučera za struju, ograničavanje cijena struje po potrošnji, reguliranje cijena grijanja na toplanu i plinskih boca, a posebice ograničavanja cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.
Kažu da će te mjere pomoći građanima, osobito onima socijalno najosjetljivijima, a među njih svakako spadaju umirovljenici, da lakše prebrode zimu. Oporba na takve poteze ne gleda blagonaklono. Među onima koji smatraju da Vlada za umirovljenike može i mora povući konkretnije poteze je i saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović.
Politika prema umirovljenicima neodvojiva od radničkog zakonodavstva
Ona je u razgovoru za Mirovina.hr prije početka jesenskog dijela zasjedanja Sabora, 15. rujna, naglasila da su, usprkos usklađivanju od 6,18 posto, kojeg smatra potpuno nedostatnim, mirovine u Hrvatskoj premale i da se od njih ne može živjeti. Kao dokaz svom argumentu navela je iznos prosječnih mirovina od 2.875 kuna, odnosno činjenicu da je to svega 37 posto prosječne hrvatske plaće. U Europskoj je uniji, dodaje, prosjek prosječnih mirovina u plaćama iznad 50 posto, dok je u “mračnom socijalizmu” bio 70 posto.
– Kao odgovor na loš materijalni status umirovljenika Vlada umjesto rastom mirovina i odgovara socijal-darvinističkim mjerama pa sada “omogućava” umirovljenicima da rade. Ljudi su svoju mirovinu zaslužili, zaslužili su da u starosti odmaraju, uživaju sa svojim unucima, turistički putuju, kao što putuju austrijski, njemački i mađarski turisti. Naš umirovljenik nije zaslužio svoju starost provesti služeći austrijskog i njemačkog umirovljenika na hrvatskoj obali. Jasno je da vraćanje umirovljenika na famozno “tržište rada” zapravo služi poslodavcima za snižavanje cijene rada i pritisak na mlađu radnu snagu da pristane na lošije materijalne uvjete rada, poručila je Peović.
Jasna je to kritika ranijih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, koje umirovljenicima dopuštaju rad na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. No, “iza brda” se valjaju i izmjene Zakona o radu kojima će dobna granica za umirovljenje postati stvar dogovora između radnika i poslodavca, a najavljeno je i ukidanje otpremnina pri odlasku u mirovinu. Stoga je Peović u proceduru uputila 50 amandmana na postojeći Zakon o radu te je s inicijativom “Za radnički ZOR” dala niz komentara na predložene izmjene i dopune tog zakona. Upozorila je i da je politika prema umirovljenicima neodvojiva od radnog zakonodavstva, jer svaka intervencija u ZOR utječe na buduće mirovine.
– Sada pripremamo zahtjev Vladi da uputi HNB da daje izvješće o visini štednih uloga kako bismo dobili uvid u ogromne razlike između onih koji imaju toliko da im štednja u krizi enormno raste i onih koji jedva sklapaju kraj s krajem. To je osnova za naše prijedloge za progresivno oporezivanje imovine i dohotka što bi pridonijelo pravednijoj distribuciji i ravnopravnijem nošenju tereta krize. Što se tiče umirovljenika naši prijedlozi za paket mjera pomoći u inflaciji išao je u smjeru osiguravanja pomoći najsiromašnijima, a to su velikim dijelom umirovljenici. No potrebno je razdvojiti privilegirane mirovine od standardnih, zato smatramo da je potrebno uvesti imovinski cenzus koji bi umirovljenicima s primanjima ispod praga siromaštva osigurao socijalnu pomoć i energetske vaučere, otkrila je Peović.
‘Ne smiješ biti ni bolestan ni star’
Istaknula je da su mirovine mizerne, a kupovna moć slaba, jer se gospodarstvo s industrije i tehnologije preorijentiralo na turizam. To je, kaže, razlog zbog čega je biti umirovljenik u Hrvatskoj, osim povlaštenih skupina, najteža zadaća.
– U Hrvatskoj ne smiješ biti niti bolestan niti star – no, nažalost, nitko to ne može izbjeći. Zato je biti umirovljenik (ako ne pripadaš jednoj od povlaštenih skupina) najteža zadaća. Ako, pak, pripadaš povlaštenoj skupini, nije toliko teško. Ne zaboravimo da je prosječna braniteljska mirovina prije krize iznosila 6.300 kuna, da je mirovinu veću od 8.000 kuna među 1,1 milijuna “običnih” umirovljenika imalo svega 3.658 njih, a među oko 70.000 branitelja njih čak 11.342!
Famozno “usklađivanje” mirovina nije donijelo rapidno poboljšanje materijalnih uvjeta za većinu umirovljenika. Inflacija je pojela povećanje ionako bijednih mirovina. Izračun Novog sindikata pokazuje da je iznos od 10.400 kuna iznos kojim se mogu zadovoljiti temeljne mjesečne potrebe, a naši umirovljenici žive s prosječnom mirovinom koja pokriva manje od trećinu toga iznosa, poručila je zastupnica Radničke fronte.
Osvrnula se i na stanje u zdravstvu, posebno narušenom epidemijom koronavirusa i sve brojnijim aferama. Žali što većina njenih kolega ne shvaća da je privatizacija najveća prepreka kvalitetnom javnom zdravstvu. Osvrnula se na liste čekanja i istaknula da javno zdravstvo ne postoji ako je netko prisiljen platiti privatnu uslugu. Automatski, to znači i dokidanje prava na zdravstvenu zaštitu.