Tijesna izborna trka u Nevadi na kraju je pripala Demokratama koji su u samom finišu preokrenuli rezultat.
Tako je Demokratska senatorka Catherine Cortez Masto odbranila poziciju od republikanca Adama Laxalta a to će omogućiti demokratama da kontrolišu 50 od 100 mjesta u Senatu.
Pobjeda demokrata u Georgiji, gdje izbori sljedećeg mjeseca idu u drugi krug, tada bi donijela potpunu većinu kontrole nad Senatom, odnosno 51-49.
A, poraz demokrata u Georgiji i pobjeda u Nevadi bi i dalje doveli demokrate na čelo Senata sa 50-50, jer potpredsjednica SAD-a Kamala Harris koja je ujedno i predsjednica Senata ima pravo glasa.
Iako obrada izbornih rezultata još traje, ocjena brojnih analitičara je da su većinski glasali za povratak normalnosti i odbacili politički ekstremizam.
Republikanci se spremaju da preuzmu Predstavnički dom, sa manje ubjedljivom većinom nego što su očekivali, dok demokrate, kojima je potrebna još jedna pobjeda da zadrže tijesnu većinu u Senatu, i ukazuju da su zadržali povjerenje glasača uprkos anketama, i istorijskim trendovima.
Na prvoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući poslije izbora, predsednik Joe Biden naglasio je da komentatori i novinari nisu bili u pravu – najavljivani “crveni talas” republikanskih pobjeda se nije dogodio. Umesto toga:
“Izgubili smo manje mjesta u Predstavničkom domu nego bilo koji demokratski predsjednik na prvim izborima na polovini mandata u posljednjih 40 godina”.
Prema izlaznim anketama, dva pitanja su bila ključna za birače – visoka inflacija i pravo na abortus, poslije odluke Vrhovnog suda da ukine presudu “Rou protiv Vejda” kojom je abortus legalizovan na nacionalnom nivou.
Danijel Hamilton, analitičar instituta Brookings i Škole za međunarodne odnose pri Univerzitetu Džons Hopkins, ističe da je odluka Vrhovnog suda bila katalizator za mnoge birače širom zemlje.
“U nekim ključnim okruzima, uključujući i neke kozervativne oblasti, ona je bila tas na vagi . Jedno od izbornih pitanja je bilo glasanje ne za kandidate, nego da li će skupštine usvojiti nove restrikcije za abortus, i ti prijedlozi su poraženi širom zemlje, u državama u kojima su iznijeti na glasanje”, kaže Hamilton za Glas Amerike.
Siniša Vuković, vanredni profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, ukazuje i na visoki odziv mladih birača.
“Nedavna odluka Vrhovnog suda da se uskrati ili onemogući pravo na abortus mobilisala je ogromnu populaciju, pogotovo mlade, da se aktivno uključe u izborni proces, i kada se pogledaju statistički podaci kako je ko glasao – ključna podrška demokratama u ovom izbornom ciklusu došla je od generacije između 18 i 32 godine. To je možda i signal za demokratsku stranku na kom putu moraju istrajati kako bi zadržali tu novu bazu koja se formira”.
Trumpov uticaj
Dio republikanskog establišmenta i medija za slabiji rezultat od očekivanog krivi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Kandidati koje je podržavao su postigli mješovite rezultate, a poraženi su u nekoliko važnih trka za Senat i guvernerske pozicije.
“Mislim da je, ukratko rečeno, Donald Trump izgubio ove izbore a Ron Desantis, republikanski guverner Floride koji je reizabran, je zapravo osvojio izbore za republikance, i pozicionirao se za budućnost”, kaže Danijel Hamilton.
“Unutar Republikanske partije vodi se građanski rat, sukob između konzervativnijih republikanaca establišmenta, i trampističkog krila stranke. Mnogi kandidati koje je Trump podržavao su izgubili, mnogi ali ne svi, a kandidati mejnstrima su prošli pristojno. Mislim da ćete narednih godina, i u Predstavničkom domu i širom zemlje, vidjeti mnogo unutrašnjih sukoba između republikanaca, na to će im otići najviše vremena, pokušaće da blokiraju Bidenovu agendu ali će se pretežno svađati međusobno”.
Siniša Vuković, međutim, drugačije tumači izborne rezultate.
“Kroz ove izbore, Trump se unutar svoje partije projektovao kao ključni igrač i možda je zvučao razočarano kada su u pitanju kognresni izbori ali na lokalnom nivou, na planu unutar republikanske partije on je ostvario zapažen rezultat, i to je ono što brine umjerene snage i one “nikad Trampiste” unutar Republikanske partije jer vide da stranka ima za sad dva moguća scenarija – jedan je potpuno cijepanje partije po tom osnovu, za Trumpa i protiv Trumpa, a drugi je da Trump preuzme makar u nekoj doglednoj budućnosti kormilo partije.”
Integritet izbora
Glasanje na kongresnim izborima je proteklo u najvećoj mjeri mirno i regularno, osim izolovanih izvještaja o kašnjenju brojanja glasova, u nekim slučajevima zbog kvara na mašinama za elektronsko brojanje. Ipak, više od 170 republikanskih kandidata koji izražavaju sumnju u legitimnost prethodnih izbora 2020. godine, ušlo je u institucije vlasti.
“To je zabrinjavajući trend. Naravno, negatori izbora su izgleda negatori kada drugi pobijede, a kada oni pobeijde misle da je sve u redu, tako da onda nisu posebno spremni da istražuju sopstveni uspjeh. Ali drugi faktor je da ipak nije bilo nekog masovnijeg uspjeha ljudi koji dovode u pitanje legitimnost izbora, a oni koji su pobijedili će se suočiti sa balansom vlasti sa drugima koji se ne slažu sa tim”, navodi Hamilton.
Siniša Vuković upozorava da se ulaskom negatora izbora u državne skupštine i Kongres dovodi u pitanje sama suština sistema na kome je zasnovana američka demokratija.
“Dolazimo u situaciju da će ljudi biti spremni da ne prihvataju ishode demokratskih procesa u onom trenutku kada im to ne odgovara. Ako ne postoji konsenzus da pravila važe za sve, kada se gubi moraju se prihvatiti rezultati, kada se pobjeđuje moraju se prihvatiti rezultati bez obzira na to na kojoj ste strani u tom ishodu, ako toga nema, polako se kliže u jedan opasni scenario u kojem će narativ žrtve i narativ ugroženog početi da dominira političkim diskursom, dolazi do još jače polarizacije i ta polarizacija je najveći problem za održavanje demokratskog sistema.”
Kako će izgledati naredne dvije godine?
Predsjednik Biden izjavio je da je spreman da u naredne dvije godine sarađuje sa republikancima, ali da neće praviti kompromise u pogledu svojih glavnih ciljeva – abortusa, sistema socijalne zaštite i borbe protiv klimatskih promjena. Hamilton očekuje da će republikanci provesti naredne dvije godine u pokušajima da blokiraju Bidenovu agendu.
“Kongres po američkom sistemu ima dva ovlaštenja koja su važna u tom smislu – jedno je budžet, a drugo nadzor vlade. Koristiće budžetska ovlaštenja da ograniče inicijative Bidenove administracije. Koristiće moć nadzora da drže pretrese, započnu istrage protiv ove administracije i slično. Administracija će igrati odbranu, štiteći ono što je postigla. S druge strane, Joe Biden je u protekle dveij godine usvojio u Kongresu više značajnih zakona od bilo kog predsjednika u proteklih 40 godina. Već je uradio više nego Barak Obama, ili Džordž Buš ili čak Bil Klinton u prve dvije godine na vlasti, tako da je taj učinak već veoma dobar”, konstatuje Danijel Hamilton.
“Koliko god republikanci bili unutar sebe podijeljeni mislim da će imati jaku partijsku disciplinu kada je u pitanju njihovo djelovanje u Kongresu. Tu većinu koju imaju će itekako voditi računa da je održavaju i da budu na suprotnoj strani u odnosu na demokrate”, smatra Siniša Vuković.
Republikanski lideri su unaprijed najavili da će povesti istrage o aktivnostima predsjednikovog sina Huntera Bidena, a Danijel Hamilton očekuje da će se komisija koja istražuje napad na Kongres 6. januara pretovoriti u republikansku istražnu komisiju prestupa demokrata.
Politika prema Zapadnom Balkanu
Kada je riječ o spoljnoj politici, ni Vuković ni Hamilton ne očekuju veće promene u odnosu na Zapadni Balkan.
“Mislim da Bidenova adminstracija vodi politiku u tijesnoj saradnji sa EU i NATO saveznicima. Postoji značajna republikanska podrška tome što Bidenova administracija radi. Uprkos trampističkom krilu republikanske partije u Kongresu i Senatu, bilo je mnogo više mejnstrim podrške osnovnom pristupu integracije zapadnog Balkana u transatlanstke tokove ako te zemlje mogu da sprovedu potrebne reforme”, kaže Hamilton.
Vuković smatra da pažnja administracije neće biti posebno usmjerena ka regionu Balkana, ali da se u naredne dvije godine može očekivati usvajanje eventualnog zakona kao što je dvostranački prijedlog o podršci Zapadnom Balkanu, koji je ove jeseni iznijela senatorka Džin Šahin.