Autor: Tanja Vukomanović (Srpska.info)
Političari u Bosni i Hercegovini često prisustvuju otvaranju malih infrastrukturnih projekata, poput završenih radova na kanalizaciji ili trotoarima, pa se tako dešavalo da premijeri presijecaju traku na kružnim tokovima, a članovi Predsjedništva BiH otvaraju vodovode ili restorane brze hrane.
Dom zdravlja Tuzla dobio je ove sedmice savremeni lift čime je, kako su poručili nadležni, ispunjen još jedan od važnih ciljeva Gradske uprave Tuzla, koja je i osnivač Doma zdravlja. Traku su presjekli gradonačelnik Jasmin Imamović i direktor Suad Bijedić.
Koliko god lift bio neophodan bolnici, pitanje je koliko zaslužuje crvenu vrpcu.
Isto pitanje se moglo postaviti mnogo puta do sada, kada su nadležni crvenom trakom otvarali trotoare, šahovske table, pješačke staze, 200 metara puta, trafostanice, vrtiće, kružne tokove.
Takođe, u banjalučkom vrtiću juče je otkriven mural i to u prisustvu dva ministra u Vladi Republike Srpske kao i predstavnika UNDP, grada, te Centra za zaštitu životne okoline i energetsku efikasnost Srpske.
Foto: Vesna Popović/RAS Srbija
Tako je 2018. godine ambasadorka Njemačke u BiH Kristijana Homan s gradonačelnikom Mićom Mićićem predala na upotrebu plastenik u okviru prvog socijalnog preduzeća na ovom području. Mićić i Homan su plastenik otvorili presijecanjem crvene trake.
Crvena traka je presječena i u Prijedoru, kada je prošle godine ovaj grad dobio prvi teren za šah na otvorenom. Traku, vezanu za dvije šahovske figure, presjekao je gradonačelnik Milenko Đaković.
Otvarali su domaći političari i restorene brze hrane, hotele, šoping centre, parkinge, semafore… Na sličnim „manifestacijama“ gosti su često bili najviši funkcioneri države.
Događaj koji je privukao najviše pažnje svakako je onaj kada su političari otvorili i rekonstruisani dio trotoara ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu. Ali, to nije sve.
Srpski član Predsjedništa BiH, Milorad Dodik, svečano je otvaro šoping centar u Banjaluci, a vrpcu je, zajedno s gradonačelnikom Igorom Radojičićem presjekao i na otvaranju hotela. Članovi Predsjedništva BiH su i ranije prisustvovali sličnim događajima, pa je tadašnji član Predsjedništva, Dragan Čović, 2017. u Čitluku otvorio… trafostanicu.
Foto Srna
Takođe, dok je bio u tročlanom Predsjedništvu Bakir Izetbegović je u Velikoj Kladuši upakovao tristomilioniti proizvedeni “Tops”, dok je Željko Komšić ranije otvorio lanac brze hrane u Sarajevu. Čović je prije posjetio i samostan Plehan, te s načelnikom opštine Derventa Miloradom Simićem otvorio vododovod.
Iako uvijek nije bilo trake, svečano je bilo i na puštanju rasvjete, vodovoda, kao i kanalizacije u Banjaluci. Svečanim presijecanjem trake zvanično je otvoren i prečistač otpadnih voda u Gradačcu, zvaničnici su prije par godina prisustvovali “otvaranju” semafora u Doboju, dok je u Opštini Novo Sarajevo ranije bio otvoren trotoar dužine od oko 500 metara. Prije toga, načelnik je otvorio i parking.
Sličnih primjera ima u nedogled, pa tako visoke funkcionere, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, možemo sve češće vidjeti kako otvarajući neke od navedenih stvari predstavljaju kao najveća dostignuća u određenom vremenu.
Novinar Goran Dakić kaže da je uvjeren da svi ti funkcioneri koji otvaraju liftove i kružne tokove imaju savjetnike koji ih uvjeravaju da je to marketinški potez prve lige, što dovoljno govori i o funkcionerima i o savjetnicima.
– Naprosto ne mogu da prihvatim da bi u normalnim okolnostima sekretar zamjenika predsjednika SO Čajniče pristao da presijeca crvene trake prilikom otvaranja novog stepeništa u lokalnom domu zdravlja, tako da je o nekim radikalnijim primjerima nepotrebno i govoriti. To je za ozbiljnu kliničku studiju, a ne za vijest – rekao je Dakić za Srpskainfo.
Topić: Žele da prikažu kao da nešto rade
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da političari na ovaj način nastoje proizvesti utisak i napraviti naše društvo idiličnim.
– Ta idila se obično manifestuje kroz gradnju, pa makar to bili i šahtovi koji se svečano otvaraju, i sve to samo da se pokaže da mi živimo u jednom prosperitetetnom društvu, u kome se stalno nešto gradi – smatra Topićeva.
Dodaje da nadležni sebe smatraju zaslužnim za te male poduhvate i očekuju od građana da im budu zahvalni.
– Oni ustvari rade ono šta im je posao. Rade to našim novcem, javnim novcem, i to su najnormalnije stvari koje su zapravo podrazumijevaju. Potpuno je besmisleno da prvi ljudi države otvaraju neki restoran, kružni tok ili nešto što predstavlja komunalnu infrastrukturu ili što je privatni biznis – rekla je Topićeva, dodajući da to pokazuje određene veze između privatnog i državnog sektora.