Usred sve gužve oko predsjedničkih izbora u SAD-u prošlog tjedna, možda će mnogi propustiti detalje koji se tiču još jedne značajne vijesti: raspada njemačke vladajuće koalicije.
Samo nekoliko sati nakon što je postalo jasno da je Donald Trump pobijedio na izborima u SAD-u, što je šokiralo Europu, kancelar Olaf Scholz pojavio se pred kamerama kako bi najavio kraj svoje pohabane, trojne “Semafor koalicije”, na prilično dramatičan način. Scholzova najava pokrenula je niz događaja koji će dovesti do njemačkih prijevremenih izbora u roku od nekoliko mjeseci, iako se još ne zna kad točno.
Politico donosi kratki pregled onog što se upravo dogodilo u Njemačkoj i što se može očekivati sljedeće.
Zašto je pala vladajuća koalicija?
Njemačka trostranačka vladajuća koalicija — koja se sastoji od Socijaldemokratske stranke (SPD) i Zelenih na lijevoj strani političkog spektra, te fiskalno konzervativne Slobodne demokratske stranke (FDP) na desnom centru — nikada nije bila skladna. I SPD i Zeleni zalažu se za snažnu mrežu socijalne sigurnosti i velika ulaganja za ubrzavanje gospodarskog rasta i prijelaza na zelenu energiju. FDP, s druge strane, zalaže se za manje uplatenje vlade i manje potrošnje.
Možete se zapitati zašto se ova trijada uopće spojila. Dobro pitanje! Jednostavno rečeno, nije bilo puno opcija s obzirom na sve rascjepkaniji politički krajolik Njemačke, budući da je uspon novih stranaka otežao koaliranje velikih stranaka – SPD-a i konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) dvostranačke koalicijske vlade.
Fragmentacija političke scene se pogoršala s usponom krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je sada na drugom mjestu na nacionalnoj razini, a nastavit će se dolaskom novopridošle populističke ljevice, Alijanse Sarah Wagenknecht (BSW). Poslijeratna Njemačka nije imala puno iskustva s većim koalicijama (Scholzova propala trijada bila je prva trostruka alijansa u više od šest desetljeća), ali aktualne podjele mogle bi takve koalicije – koje su obično nestabilnije – učiniti “novim normalnim”.
Ključni trenutak u ranom raspadu Scholzove koalicije dogodio se prije godinu dana, kada je njemački vrhovni sud donio presudu koja je onemogućila zaobilazno rješenje koje je vlada koristila kako bi trošili novac bez kršenja ustavne “kočnice duga” zemlje. Kako bi zaobišla ta samonametnuta fiskalna ograničenja, Scholzova se koalicija oslanjala na mrežu “posebnih fondova” izvan glavnog proračuna. Sud je tu praksu smatrao nezakonitom, a k tome je i razjapila rupu od 60 milijardi eura u saveznom proračunu.
Nakon toga, i niz neugodnih izbornih poraza te rekordno niski rejtinzi, potaknuli su koalicijske stranke da igraju naviše porade na svojim temeljima kako bi pojačale vlastitu snagu, što je dovodilo do neprestanih svađa u koaliciji. Čelnik FDP-a Christian Lindner i njegovi stranački kolege u više su navrata prijetili da će srušiti koaliciju i iznuditi nove izbore. Prošle srijede navečer, Scholz je stoga Lindnera otpustio, što je navelo FDP da napusti koaliciju.
Kada će izbori?
Njemački oprez zbog povijesnog sjećanja na paralizirajuće nestabilnosti Weimarske republike s početka 20. stoljeća, ne olakšava održavanje prijevremenih izbora. Prije nego što se to dogodi, Scholz mora raspisati (i izgubiti) glasanje o povjerenju u parlamentu, a takav ishod je gotovo siguran. Njemačkom predsjedniku tada bi bilo dopušteno da raspusti parlament u roku od 21 dan. Prijevremeni izbori uslijedili bi u narednih 60 dana.
Najveće pitanje današnje njemačke politike je kada će Scholz pozvati na glasanje o povjerenju. Nakon što je otpustio Lindnera javno, na nacionalnoj televiziji, kancelar je rekao da namjerava nastaviti vladati s manjinskom vladom do 15. siječnja, a tada će održati glasovanje o povjerenju koje će dovesti do novih izbora do kraja ožujka.
Ali, nakon što je predložio ovakav raspored, njegovi politički protivnici zahtijevali su da taj proces drastično ubrza.
Friedrich Merz, čelnik CDU-a i vjerojatni sljedeći njemački kancelar sudeći po trenutnim anketama, pozvao je Scholza da osigura održavanje izbora prije nego što Trump preuzme dužnost u SAD-u 20. siječnja, tvrdeći da politički trenutka zahtijeva hitnost.
“Jednostavno si ne možemo priuštiti da nekoliko mjeseci imamo vladu bez većine u Njemačkoj”, rekao je. Za oba lidera postoji jasna politička računica. CDU-u bi raniji izbori omogućili da kapitalizira relativno snažnu trenutnu potporu koju ima – i dali bi protivnicima manje vremena za obnovu vlastitih snaga.
Scholz, međutim, želi dovoljno vremena da poboljša šanse svoje stranke i donese neke popularne zakone usmjerene na očuvanje i jačanje socijalnih beneficija. U nedavnom televizijskom intervjuu stekao se dojam da je Scholz popustio pod pritiskom, rekavši da je spreman održati glasovanje o povjerenju prije Božića. Međutim, to je još uvijek prekasno za Merza.
Ali, čak i ako se iznađe politička volja, njemačka birokracija koja nije poznata po brzim reakcijama još uvijek joj može stati na put. Čelnik saveznog tijela koje nadzire izbore navodno je u pismu Scholzu upozorio da bi izbori u prva dva mjeseca 2025. doveli do “ozbiljnih poteškoća”. Pa tako navodi i praktične prepreke koje uključuju i nabavku dovoljno papira i odgovarajuće usluge tiskanja izbornih listića.
Tko će pobijediti?
Merzov CDU i njihova konzervativna bavarska sestrinska stranka, Kršćansko-socijalna unija (CSU), trenutno vode u anketama s velikom razlikom, s potporom od 32 posto, i vjerojatno će voditi svaku buduću koalicijsku vladu.
S druge strane, Scholzov SPD je treći sa 16 posto, odmah iza krajnje desnog AfD-a. Budući da je CDU obećao da neće formirati saveznu koaliciju s AfD-om, gotovo je sigurno da će formirati koaliciju sa Scholzovim SPD-om (koji bi do tada već mogao imati novog vođu na vrhu liste).
Na temelju trenutnih anketa i političke fragmentacije zemlje, konzervativcima i SPD-u će možda trebati treća stranka s kojom će upravljati državom. A glavni kandidati za to mjesto se ne bi baš najbolje uklopili u koalciju. Zeleni — koji trenutno imaju 10 posto glasova — postali su omiljena meta konzervativaca zbog njihove politike oko useljavanja i klime.
FDP bi bio bolji par konzervativcima, ali ne toliko SPD-u, iz očitih razloga. Osim toga, FDP sada ima 4 posto glasova – ispod praga potrebnog za ulazak u parlament – tako da oni ionako možda nisu opcija.
Kako god se stvari posložile, to znači da bi i sljedeća koalicija mogla bi biti jednako razbijena kao i prošla.
Je li išta od ovoga bitno?
Ovo je pitanje koje se često postavlja. Dok se njemački čelnici prepiru oko toga kada će održati glasovanje o povjerenju, oko 50.000 ruskih i sjevernokorejskih vojnika sprema se pokrenuti napad na ukrajinske snage u ruskoj regiji Kursk, dok ruske snage nastavljaju napredovati duž fronte u Ukrajini.
Ukratko, Ukrajina je sve više u problemima kako ulazi u kritične zimske mjesece rata, dok najmoćnije nacije EU-a – Njemačka i Francuska – izgledaju sve više pogubljeno zbog političke slabosti svojih vođa. Povežite to s nadolazećim povratkom Donalda Trumpa, koji ne samo da je zaprijetio prekidom američke pomoći Ukrajini, već je čak i ohrabrio Moskvu da “radi što god žele” članicama NATO-a koje ne ispunjavaju ciljeve saveza vezane uz obrambenu potrošnju.
S obzirom na te okolnosti, Berlin – drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini iza SAD-a – prirodno bi bio taj koji bi trebao okupiti europske vlade da pošalju jasne signale podrške Ukrajini i ojačaju vlastitu obranu. Umjesto toga, Njemačku izjedaju domaći problemi i paraliza uzrokovana vlastitom nesposobnošću čak i da usvoji proračun za 2025.
Ovo je posebno loše vrijeme za izostanak vodstva u Njemačkoj i iz drugih razloga: gospodarstvo zemlje slabi baš kad je Trump preuzeo dužnost, nakon što je najavio povećanje carina – uključujući i one na njemačke automobile.
Za nekoliko mjeseci, stvari bi mogle izgledati sasvim drugačije u Njemačkoj. Merz, vjerojatni sljedeći kancelar, daleko je negativniji kada je riječ o pomoći Ukrajini i kaže da ima recept slobodnog tržišta za izvlačenje njemačkog gospodarstva iz trenutačne kolotečine. U isto vrijeme, pomaknuo je njemačke konzervativce mnogo više udesno u usporedbi s godinama Angele Merkel i izrazio želju za prekidom “dogovora” s Trumpom.
Vjerojatno će trebati i nekoliko mjeseci da se održe izbori i da se nakon glasovanja oblikuje koalicija. A s obzirom na goleme izazove s kojima se suočavaju Njemačka i Europa, to je previše vremena da bi se čekalo na formiranje sljedeće njemačke vlade – piše Politico.
slobodnadalmacija.hr