Više evropskih diplomata je za POLITICO reklo da je plan da se prati Trumpove mirovne napore sve dok ne shvati da Putin nije ozbiljan u namjeri da okonča rat.
Evropski lideri ne vjeruju da je Vladimir Putin iskren u vezi s mirovnim sporazumom — pa je njihova strategija da ugađaju i hvale Donalda Trumpa sve dok konačno ne dođe do istog zaključka i shvati da će morati biti oštriji prema Kremlju.
Evropska strana smatra da je to obostrano koristan pristup. Bit će oduševljeni ako se pokaže da nisu u pravu ako američki predsjednik uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz značajne sigurnosne garancije, ali primarni plan igre je razotkrivanje blefa ruskog lidera i lobiranje za strože sankcije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, svjetski lider koji je uložio najveće napore da spriječi rat u Ukrajini diplomatskim putem prema Putinu, sada je najotvoreniji u izjavi da ruski predsjednik nije ozbiljan u vezi s mirom i da je i dalje odan svom cilju uništenja nezavisne, demokratske Ukrajine.
„Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje najdublje uvjerenje: Ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da“, rekao je Macron prije odlaska u Washington, gdje se u ponedjeljak pridružio razgovorima . „Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio.“
Putin želi teritorije koje bi mu omogićile dublji udar
Zaista, daleko od toga da nudi bilo kakve ustupke za mirovni sporazum, Putin jednostavno zahtijeva više teritorije od Kijeva, uključujući ključne ukrajinske odbrambene linije koje bi mu omogućile da udari dublje u zemlju. On također odlučno odbacuje prisustvo NATO snaga koje bi garantovale sigurnost zemlje nakon rata – što je ključni uslov za Kijev.
Dok su u toku pripreme za mogući samit Rusije i Ukrajine , lideri iz cijele Evrope održali su u utorak niz hitnih sastanaka kako bi razmotrili svoj odgovor i razmijenili informacije iz diskusija održanih dan ranije u Bijeloj kući.
Prema riječima pet diplomata, kojima je dozvoljeno da ostanu anonimni kako bi se rasvijetlili osjetljivi pozivi, predsjednici, premijeri i ambasadori su se uglavnom složili s Macronom. Izrazili su duboku skepsu da će Kremlj pregovarati u dobroj vjeri – ali su bili optimistični da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.
„Jasno je da ako se nađemo u situaciji u kojoj Putin dokaže da ne želi okončati rat, to će prisiliti Trumpa da djeluje i ojačati argumente za sankcije“, rekao je diplomata iz jedne zemlje zastupljene na virtualnoj sjednici Evropskog vijeća u utorak.
Evropljani smatraju da je pritisak američkih sankcija ključan za diplomatski proces, a mnogi tvrde da je Putin bio snažne volje da se angažuje s Trumpom na Aljasci tek nakon što je Washington uveo visoke tarife protiv Indije zbog kupovine ruske ekonomske životne snage: nafte.
Dramatičan sljedeći korak bio bi eskalacija sličnih sankcija kako bi se ugušila izuzetno važna trgovina Rusije s Kinom.
Sankcije nam daju prednost nad Putinom
Drugi diplomata je potvrdio da su saveznici rado podržali američku inicijativu za posredovanje u primirju, ne zato što su nužno mislili da će to uspjeti, već „zato što će to biti jasan test ruskih namjera“. Treći je rekao da će sigurnosne garancije koje se razvijaju pomoći Ukrajini da „pregovara s pozicije snage“, dok će sankcije osigurati da „imamo prednost nad Putinom“.
Lideri, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, francuskog Macrona, britanskog Keira Starmera i italijansku Giorgiju Meloni, doputovali su u ponedjeljak u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku s Trumpom.
To se dogodilo samo nekoliko dana nakon što je američki lider ugostio Putina na razgovorima na Aljasci i tvrdio da je postigao napredak po “mnogim tačkama”.
„Ovo je stalna vježba upravljanja Trumpom za sve – uključujući i Putina, usput rečeno“, rekla je za POLITICO Fiona Hill, bivša savjetnica republikanca u njegovom prvom predsjedničkom mandatu, a sada viša saradnica u Brookings institutu.
„Ali mislim da su u ponedjeljak odradili posao onoliko dobro koliko se može očekivati.“ Prema njenim riječima, najbolje što se moglo očekivati od samita na Aljasci bilo je „nešto s čime su mogli raditi – i čini se da je nešto i postojalo, iako je optika bila užasna.“
Peni pada za Trumpa
Zapadni partneri su obasuli hvalospjevima Trumpa — zahvaljujući mu što je bio domaćin razgovora — i izrazili istinsko olakšanje nakon što je, čini se, dao značajna uvjeravanja da će zemlja igrati ulogu u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma. Međutim, iza zatvorenih vrata, oni su više fokusirani na forsiranje novih, oštrih ekonomskih ograničenja ako i kada Moskva odbije da okonča svoju invaziju.
„Svi rade po planu“, rekao je četvrti diplomata EU. „Ali ne znamo šta je Putinov krajnji cilj. Šta će motivisati Putina da da bilo kakve ustupke? Ne znam.“
Pritisak da se pregovara o miru postaje problem za ruskog lidera.
Kremljev odgovor na sljedeću rundu diplomatije bio je neodlučan. Igrajući na vremenu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva ne odbacuje razgovore s Ukrajinom – ali je insistirao da bi svaki samit morao biti pripremljen “korak po korak, postepeno, počevši od stručnog nivoa, a zatim prolazeći kroz sve potrebne faze”. Putin je čak, prilično nekorisno, predložio samit u Rusiji – ideja koja je odmah odbačena .
Jedan njemački zvaničnik rekao je da ovo kolebanje postaje značajan test ruske ozbiljnosti.
„Rusija je pristala da bude domaćin ili učestvovala na bilateralnom samitu sa Zelenskim… U međuvremenu, pretpostavljam iz [medija]… da ruska strana sada ovo tumači drugačije“, rekao je zvaničnik.
Sigurnosne garancije
Na evropskoj strani, diplomatija sada brzo napreduje. EU je održala vanredni sastanak ambasadora do 2 sata ujutro u utorak prije poziva lidera i odvojenu video konferenciju s neformalnom “koalicijom voljnih”, koja uključuje zemlje koje nisu članice EU, poput Turske i Kanade. Ovo se dešava upravo kada se ove sedmice u Washingtonu očekuje sastanak vojnih načelnika na temu konkretnih sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Ministri odbrane i vanjskih poslova EU će se također neformalno sastati sljedeće sedmice, jer rastu očekivanja da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti spreman za predstavljanje Zelenskom i Putinu u roku od otprilike sedmicu dana.
Trump je nagovijestio da bi američka zračna snaga mogla biti korištena u Ukrajini , dok bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe da zaštite zemlju – sve ishodi koji bi bili u suprotnosti s ruskim ambicijama da zauzme više teritorije.
Ali, dok su zapadne zemlje sve uvjerenije da mogu sarađivati s Trumpom i održavati jedinstveni front, one su također bile prisiljene prilagoditi svoje crvene linije kako bi mu odgovarale. Nakon razgovora u Washingtonu, EU je u ponedjeljak izgleda ublažila svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora.
„Postojala je određena nada da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o pitanju primirja. To se nije dogodilo“, rekao je peti diplomata, izražavajući zabrinutost zbog razlike u stavovima. „Ali sveukupno, to je ipak bio dobar korak ka miru.“
Međutim, najvažnije je to što čak i sam Trump sada javno priznaje da Putin možda ne pregovara u dobroj vjeri.
„Saznaćemo šta će biti s predsjednikom Putinom u narednih nekoliko sedmica… Moguće je da ne želi postići dogovor“, rekao je američki predsjednik za Fox News.
“Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, bit će to teška situacija.”