Foto ilustracija: Red za maslac u ruskom gradu Orelu
Rast cijena u Rusiji samo je jedan od simptoma ekonomije koja se pregrijava zbog velike ratne potrošnje.
Prema zvaničnim ruskim podacima, puter, meso i luk su oko 25 odsto skuplji nego pre godinu dana. Neki supermarketi su počeli da drže puter u zaključanim ormarićima: ruski društveni mediji pokazuju da su zalihe ukradene.
A story you may have seen claims inflation is so bad in Russia they're locking up butter.https://t.co/yPPOe3Y66a
— ABC 10News San Diego (@10News) November 20, 2024
Ruska rublja pala je ispod magične gradnice od 100 rubalja za jedan dolar.
Ukupna stopa inflacije je samo 10%, što je mnogo više nego što je centralna banka očekivala. To je znatno više od trenutne inflacije u SAD-u (2,4%) i Eurozoni (2%) koja je podstakla nezadovoljstvo i rast ekstremne desnice.
Inflaciju u Rusiji pokreće brzi rast plata dok Kremlj ulaže milijarde u vojnu industriju i šalje milione ljudi da se bore u Ukrajini . Usred rata, kompanije van sektora odbrane ne mogu konkurisati za radnike bez mnogo većih plata. Zauzvrat, oni naplaćuju više cijene. Dakle, spirala se nastavlja.
“Cijene rastu zbog rata”, rekla je za CNN Aleksandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Center u Berlinu.
“Potražnja u privredi je iskrivljena u korist neproduktivne potrošnje. Plate rastu jer se poslodavci moraju nadmetati za radnu snagu.”
Rast bez razvoja
Drugi ekonomisti to nazivaju rastom bez razvoja. Nacionalni dohodak raste, ali nema šireg poboljšanja u zdravstvu, obrazovanju, tehnologiji i infrastrukturi.
U nastojanju da ohladi inflaciju, centralna banka je u oktobru podigla svoju ključnu kamatnu stopu na rekordnih 21%. Ali uticajna grupa ruskih ekonomista je na Telegramu ove nedelje rekla da „povećani inflatorni pritisak ne samo da će opstati već će se možda čak i povećati“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je ranije ovog mjeseca da je ruskoj ekonomiji potreban skoro milion novih radnika zbog stope nezaposlenosti od samo 2,4% ili, kako je rekao, “praktično nema nezaposlenosti”.
Visoki troškovi rada i kamatne stope pritiskaju kompanije. Ruska Alfa banka saopštila je prošlog mjeseca da “kompanije već prolaze teško vrijeme, a sa povećanjem kamatne stope (centralne banke) na 21%, to će postati još teže, tako da ne isključujemo rizik od povećanja bankrota.”
Zajedno sa većinom ekonomista, Alfa očekuje da će stopa centralne banke porasti na 23% sljedećeg mjeseca. U središtu pregrijavanja je potrošnja Kremlja.
Vojni budžet će se povećati za skoro četvrtinu 2025. godine, što će iznositi jednu trećinu ukupne državne potrošnje i 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Dodajte još takozvanu potrošnju za “nacionalnu sigurnost” i ona iznosi 40% federalnog budžeta.
Prema nacrtu budžeta objavljenom u septembru, potrošnja za odbranu iduće godine biće dvostruko veća od socijalne potrošnja, koja uključuje naknade i penzije.
Kriza? Kakva kriza?
Analitičari ne vide rusku ekonomiju kao prevrtanje preko provalije, već kao krizu koja se polako razvija.
„Sa stalnim prilivom robnih prihoda, kompetentnim ekonomskim timom i eskalirajućom represijom kod kuće, Kremlj može nastaviti finansirati svoje ratne napore u doglednoj budućnosti“, rekao je Prokopenko.
Ruska država nastavlja da ubire prednosti izvoza nafte i gasa u Indiju i Kinu , uglavnom kroz flotu u sjeni brodova koji izbjegavaju ograničenje cijene od 60 dolara po barelu koje su zapadne vlade pokušale nametnuti. Kod kuće, državni prihodi rastu, posebno kroz porez na promet jer Rusi troše više.
Prema ruskoj Državnoj službi za statistiku, prihodi prilagođeni inflaciji porasli su za 5,8% prošle godine jer su kompanije jurile radnike.
Ipak pad cijena nafte u poslednje vrijeme mogao bi umanjiti najznačajnije prihode ruske države. Cijene nafte od potpunog kolapsa spašavao je Izraelski rat protiv Hamasa i Hezbolaha koji je Benjamin Netanjahu uspio razvući do izbora u SAD-u kako bi urušio bazu glasača Demokrata i Donaldu Trumpu. Već sada o sukobu na Bliskom istoku malo ko govori a fokus pažnje svjetske javnosti sada je prebačen na rješavanje rata u Ukrajini.