Premijer Gruzije najavio zabranu opozicije. Scenario iz Bjelorusije je sve bliže. Poručio da “nijedan strani agent” neće ostati na političkoj sceni

U opsežnom televizijskom intervjuu, premijer Gruzije Irakli Kobakhidze potvrdio je da će se vladajuća stranka obratiti Ustavnom sudu i tražiti zabranu opozicije, rekavši da je njihov slučaj “potkrijepljen nepobitnim dokazima”.

Obećao je da će očistiti politički spektar od “stranih agenata”.

“Nijedan strani agent ne bi trebao ostati u gruzijskoj politici. Zemlja bi trebala dočekati izbore 2028. sa zdravijim političkim spektrom”, kazao je Kobakhidze.

Zdrave političke stranke u njihovom riječniku podrazumjevaju samo opoziciju koja je pod kontrolom režima i koja nema namjeru da dođe na vlast poput fiktivne opozicije u Rusiji i Bjelorusiji.

Premijer je potvrdio svoj plan upotrijebe “svih zakonskih sredstva” kako bi zabranio “četiri glavne opozicione političke stranke i druge manje političke grupe koje imaju korijene i prisutne su u Ujedinjenom nacionalnom pokretu.”

Dodao je da pokušaje revolucije u Gruziji sprovode 500 agenata ekstremističkih grupa koji djeluju u ime stranih obavještajnih agencija.

– Glavni instrumenti revolucije su nekada bile političke stranke, a zatim su mediji i nevladine organizacije preuzeli vođstvo. Sada su prešli na grube metode obavještajnih službi – rekao je premijer.

• Otpor u Gruziji je slomljen. Uhapšeni lideri opozicije koji su pozvali na zauzimanje predsjedničke palate.

Poslednji talas represije uslijedio je nakon što je opozicija bojkotovala lokalne izbore kojima je prethodila brutalna krađa parlamentarnih izbora i izmjena izbornog zakona u korist vladajuće partije. Na izbore je izašlo oko 40% ali taj podatak treba uzeti sa rezervom jer u Gruziji postoje optuuzbe za masovno dopisivanje glasova kroz prenapuhane biračke spiskove. U glavnom gradu izlaznost je bila oko 30%.

Scenario iz Bjelorusije

Scenario koji najavljuje gruzijski premijer podsjeća na već viđene slučajeve u zemljama koje su prolazile procese integracije u ruski svijet. Gotovo svi režimi preduzeli su iste korake koji su se sastojali iz kupovine i zabrane nezavisnih medija, donošenja zakonao nevladinim organizacijama i na kraju zabrana opozicije.

• Ministar u Srbiji traži da se opozicija svede na statističku grešku kao u Rusiji i Belorusiji: Naći ćemo desničara koji će to raditi, ne želimo nikoga ko želi da “rastoči suverenitet”

Poslednji primjer je Bjelorusija gdje su nakon protesta koji su kulminirali krađom izbora 2020. godine ugušeni svi kritički glasovi. Nakon protesta iz 2020. godine, vlasti u Belorusiji su, kao deo represivnih mera prema opoziciji, zabranile većinu ključnih opozicionih stranaka i organizacija. Ove zabrane su bile deo šireg pokušaja režima Aleksandra Lukašenka da slomi bilo kakvu opoziciju i učvrsti svoju vlast.

U 2023. Ministarstvo pravde likvidiralo je sve preostale registrovane opozicione partije, uključujući: Bjelorusku socijaldemokratsku stranku (Gramada), Ujedinjenu građansku partiju i Bjeloruski Narodni Front.

Prije toga na meti su bile:

• Partija slobode (Партыя свабоды) koja je bila jedna od najistaknutijih liberalnih opozicionih stranaka u Belorusiji. Nakon protesta, vlasti su ovu stranku označile kao ekstremističku organizaciju, a mnogi njeni članovi su bili uhapšeni, a partija je izgubila svoju legalnost.
• Beloruska socijalistička stranka (Беларуская сацыялістычная партыя) Iako nije bila toliko poznata kao neke druge opozicione stranke, Beloruska socijalistička stranka bila je jedna od onih koje su se protivile Lukašenkovom režimu. Nakon protesta, mnogi njeni članovi su bili uhapseni ili prisiljeni da odu u izgnanstvo. Partija je bila staviljena na crnu listu.
• Partija komunista Belorusije (Партыя камуністаў Беларусі) Iako su komunisti u Belorusiji uglavnom bili u savezništvu sa Lukašenkom, mnogi su postali kritični prema njegovom načinu vladavine, naročito u vezi sa ekonomskom politikom i odnosima sa Rusijom. Neki manji frakcije unutar ove stranke su podržavali opoziciju, a nakon protesta, deo stranke je bio pod represijom.
• Beloruska narodna stranka (Беларуская народная партыя) Ova stranka je jedan od najstarijih opozicionih političkih subjekata u Belorusiji, a njeni članovi su se našli na meti vlasti nakon što su izrazili podršku protestima. Vlasti su zabranile mnoge njene aktivnosti, a stranka je postala marginalizovana.
• Demokratski blok (Дэмакратычны блок) Ovaj politički blok, koji je uključivao nekoliko manjih opozicionih stranaka i grupa, bio je usmeren na podršku promenama u Belorusiji i kritiku režima. Neki od članova ovog bloka bili su uhapšeni, a sam blok je bio zabranjen.

Redakcija