-Moram da napomenem da je Republika Srpska od 19. marta do 23. septembra ove godine zbog korona virusa, smanjenog obima rada i nekim drugim osnovama, izgubila 13.856 radnih mjesta. Nisam sretan zbog ovoga, jer kada izgubite jedno radno mjesto nije dobro. Međutim, u istom ovom periodu smo novozaposlili 14.119 osoba. To znači da je 263 više novozaposlenih radnika nego onih koji su ostali bez posla. To me raduje, jer znam da se mnogi u okruženju, Evropi, ali i u Federaciji BiH, ne mogu pohvaliti sličnim podatkom, rekao je Premijer Republike Srpske Raovan VIšković u intervjuu za Srpskainfo.
Ovih dana je izmijenjen Akcioni plan zapošljavanja Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. O kakvim izmjenama je riječ?
Ovim izmjenama je proširen obuhvat lica koja bi trebalo, uz pomoć Vlade Srpske, da odrade pripravnički staž i da se zaposle. Najznačajnija promjena je da smo obezbijedili dodatna novčana sredstva za ove namjene (sa 9,9 miliona na 16,9 miliona maraka). Samim tim je omogućeno zaposlenje većeg broja osoba. U prvobitnom Akcionom planu je bilo predviđeno zapošljavanje oko 2.200 osoba. Izmjenama tog plana predviđeno je zaposlenje preko 3.300 osoba ili 1.100 osoba više od prvobitnog plana. Akcionim planom su, prije svega, obuhvaćeni demobilisani borci VRS koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje, kao i djeca poginulih boraca VRS i RVI. Pored navedenog, značajno smo povećali i sredstva koja se odnose na samozapošljavanje navedenih kategorija – demobilisane borce VRS, RVI i djecu poginulih boraca VRS. Do sada je po jednom korisniku za samozapošljavanje bilo predviđeno oko 4.000 ili 5.000 KM, a izmjenama Akcionog plana predviđen je iznos od 7.000 KM. Na nedavnom sastanku s predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske rekli smo da smo spremni da taj iznos povećamo i na 10.000 KM, kako bi što više ljudi, kroz samozapošljavanje, riješilo svoj status i status svoje porodice. Kada je riječ o pripravnicima, prvim Akcionim planom smo imali sredstva za oko 620 pripravnika, a sada imamo sredstva za preko 800 njih.
Ruralne sredine su zapuštene, pa mnogi napuštaju sela u potrazi za poslom. Šta Vlada čini kako bi pomogla onima koji žive u ruralnim naseljima, odnosno kako ih motiviše da ostanu na svojim ognjištima?
Već smo spomenuli ovu prethodnu mjeru koja se odnosi na izgradnju stambenih objekata za mlade bračne parove. Na taj način ćemo podstaći mlade bračne parove da ostanu na svojim ognjištima. Pored toga, pomažemo im kroz razne podsticaje u poljoprivredi. Kroz dio podsticaja koji se odnosi na ruralni razvoj gradimo vodovode, puteve, elektrifikaciju i sve ono što je potrebno za normalan život. Obezbjeđuju se sjemena, dizel gorivo za sjetvu i slično. Prije mjesec dana smo imali dvije značajne mjere koje se odnose na otkup tovne junadi i svinja. Vlada Srpske je, naime, iz sredstava Kompenzacionog fonda obezbijedila tri miliona maraka za interventni otkup tržišnih viškova tovnih bikova i svinja i dva miliona za otkup oko 11.000 tona povrća da bi ublažila negativne posljedice pandemije virusa korona, jer je tržište nestabilno, a potražnja smanjena. Ova godina je bila izuzetno dobra i rodna za mnoge poljoprivredne kulture. S obzirom na to da smo na samom početku širenja korona virusa, kada su granice bile zatvorene i niko nije znao ni kada će se otvoriti niti šta će se nakon toga dešavati, pozvali građane da zasiju neku poljoprivrednu kulturu na svakoj slobodnoj obradivoj površini koju imaju, davali smo poljoprivredne pakete i podsticali građane da se bave poljoprivredom. Mnogi su nas poslušali i zasijali, i mi ih nismo mogli izdati i ostaviti na cjedilu, odnosno pustiti da propadne to što su uzgojili. Riješili smo da im pomognemo na ovaj način. Pored svega navedenog, povećali smo naš agrarni budžet sa 75 na 80 miliona maraka. To je učinjeno jer smo imali jako mnogo zahtjeva kada je riječ o subvencijama vezanim za investicije u poljoprivredi – od objekata, preko nabavke nove mehanizacije i slično. Prvobitno je bilo planirano da se za te namjene izdvoji 8 miliona maraka. Međutim, pristiglo nam je jako mnogo zahtjeva, pa smo morali budžet da povećamo na 13 miliona maraka. Nismo željeli nikoga da odbijemo već smo odobrili sve zahtjeve koji su nam pristigli. Sve su ovo stvari koje smo radili da pomognemo naše poljoprivrednike i da podstaknemo mlade ljude da ostanu na svojim ognjištima.
Šta očekujete od idućih pregovora sa MMF? Da li će MMF uslovljavati dobijanje kredita reformom javnih preduzeća?
Jasno sam naveo u mom ekspozeu od prije dvije godine da je reforma javnih preduzeća neminovna. Ali, isto tako, više puta sam ponovio kroz razgovore s predstavnicima svih tih međunarodnih finansijskih institucija da nam treba novac kako bi napravili kvalitetnu reformu javnih preduzeća. Ne treba meni MMF da kaže kako je reforma neophodna, to znam i ja, ali nam treba novac za to. Mi smo više nego svjesni da imamo višak radnika u javnim preduzećima. Da bi te ljude rešili na fer i civilizacijski način, odnosno da bi im mogli ponuditi stimulativne otpremnine, da bi se ili bavili privatnim biznisom ili prešli da rade u realni sektor, mi moramo da imamo novac za to. Apelovao sam i na MMF i ostale finansijske institucije da formiramo fond iz kojeg ćemo provesti te reforme. Bez tog fonda, to je samo priča. Mi smo poslali pismo namjere prema MMF i očekujemo da dođu u BiH, možda u drugoj polovini oktobra. Pokrenućemo razgovore o novom aranžmanu. Kakvi će biti njihovi uslovi, to ne znam, mogu samo da nagađam.
Cijeli intervju dostupan je na portalu Srpskainfo.com