CDU s kandidatom za kancelara Merzom izlazi kao najjača stranka s prijevremenih saveznih izbora sa 29,5%. Prema prognozi ARD-a, AfD je na drugom mjestu sa visokim porastom 19,5% ali ispod očekivanih 22% koje su im davale ankete. SPD pada, ali je ispred Zelenih. Levica može da se raduje. FDP i BSW su za sada ispod cenzusa.
Nakon otprilike tri godine koalicije semafore i njenog prijevremenog neuspjeha, Njemačka je na putu promjene vlasti. CDU sa kandidatom za kancelara Friedrichom Merzom izlazi kao jasni pobjednik prijevremenih saveznih izbora.
Unija je od početka izbornu kampanju vodila sa pozicije favorita. Merz je obećao promjenu politike i uspio je steći podršku tokom predizborne kampanje, uprkos niskom rejtingu popularnosti.
Projekcije budućeg parlamenta ukazuju na to da bi velika koalicija SPD-a i CDU bila najizgledanija.
AfD značajno porasla ali rezultat ispod očekivanja
AfD je jedan od velikih pobjednika izbora jer bilježi značajan rast ali to bi mogla biti pirova pobjeda. Ekstremno desničarska stranka može skoro udvostručiti svoj rezultat od 2021. godine i, prema prognozama ARD-a, dostići će 19,5 posto – rekord za AfD na saveznom nivou.
Po prvi put u svojoj istoriji, predložila je žensku kandidatkinju za kancelara – i Alice Weidel je postavila cilj da preuzme odgovornost vlade.
Tokom predizborne kampanje, AfD je imao strastvenu podršku nove administracije Donalda Trumpa i Elona Muska. Ipak sve ostale stranke koje su prošle u Bundestag isključile su koalicije sa ovom partijom.
SPD pada na treće mjesto
SPD doživljava debakl i postaje tek treća najjača stranka. 16 posto označava novi istorijski minimum za socijaldemokrate i predstavlja ogroman gubitak povjerenja birača od njihove izborne pobjede 2021. godine, kada su dobili 25,7 posto.
SPD i kancelar Scholz su veliki gubitnici eksperimenta sa semaforima na saveznom nivou. Rašireno nezadovoljstvo i veliko nezadovoljstvo vladom pogađa prvenstveno kancelarovu stranku.
Osim toga, bio je i krajnje nepopularan vodeći kandidat. Scholzov ugled i povjerenje u njegove vještine rješavanja kriza kao kancelara dramatično su opali od 2021.
Zeleni malo gube
Zeleni su jedina od tri semaforske stranke koja je skoro zadržala rezultat iz 2021. Sa Robertom Habekom na čelu, dostižu 13,5 posto. Zeleni se i dalje fokusiraju na zaštitu klime i životne sredine.
Tome je možda zaslužan i Habeck, koji je proširio tematski fokus stranke, pomjerio je više prema političkom centru i predstavio se kao pragmatičar sposoban da formira saveze tokom predizborne kampanje.
Lijevica može biti zadovoljna
Ljevica, za koju se skoro mislilo da je mrtva, doživljava povratak u posljednjem trenutku. Sa svojim vrhunskim dvojcem Heidi Reichinnek i Jan van Aken, ostvarila je 8,5 posto i ponovo može planirati za Bundestag.
Prije samo nekoliko sedmica izgledalo je kao da im posljednja nada počiva na trojici starijih članova koji će pobijediti u svojim izbornim jedinicama i na taj način podići ljevicu u Bundestag putem osnovne mandatne klauzule. Sada je gotovo sigurno da će se stranka vratiti u parlament.
To je postignuto izbornom kampanjom koja se dosljedno fokusirala na socijalnu pravdu i humanu izbjegličku politiku – te ciljano i uspješno obraćanje mlađim biračima, posebno na društvenim mrežama.
Pro ruska ljevica ispod cenzusa
Prema prognozi ARD-a, stranka FPD Kristijana Lindnera ima samo 4,9 posto i stoga – kao 2013. – više neće moći ući u Bundestag.
Pokušaj lidera stranke Lindnera da agresivno apelira na glasače Unije i na crno-žutu koaliciju nije imao uspjeha, a propao je i zbog hladnog CDU/CSU.
Sahra Wagenknecht i njena pro ruska ljevica nastala cijepanjem stranke DIE LINKE; moraju se plašđiti za svoj prvi ulazak u Bundestag. BSW je dobio 4,7 posto.
Nakon uspjeha na državnim izborima u Istočnoj Njemačkoj, neuspjeh bi bio gorak korak za novu stranku. Izborna kampanja bila je potpuno skrojena po Wagenknechtu i njenoj pro Putinovoj politici, pa bi neuspjeh bio i njen neuspjeh.
Ona je bila jedini vodeći kandidat koji je svoju političku sudbinu povezao sa izborima. Nejasno je da li i kako će se BSW nastaviti.