X

Pupovac u Srbu: Slavimo što su se Hrvati i Srbi ujedinili oko ideje zajedničke slobode

Uz snažno policijsko osiguranje u Srbu u Lici Srpsko narodno vijeće obilježilo je 80 godina od početka narodnog ustanka protiv fašističke okupacije i ustaškog terora.

“Ne okupljamo se u Srbu samo zato da bismo obilježili ustanak i obranu golog života 1941. godine, nego i da obilježimo najveće postignuće tog vremena, a to je da su se Lika i Dalmacija ujedinili zajedno s ostalim krajevima, kao i da su se Hrvati i Srbi ujedinili oko ideje zajedničke slobode”, poručio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, pred spomenikom dalmatinskim partizanima koji su potkraj Drugog svjetskog rata izginuli oslobađajući Srb.

“Velika je čast ne samo stajati pred grobnim mjestima heroja kao što su ovi ovdje, pali Dalmatinci u oslobađanju Srba, a ne može biti veće časti nego da se govori u njihov spomen”, poručio je Pupovac.

Mesić o ustaškom pozdravu i simbolima

Na proslavi je bio i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, koji je ponovio zahtjev da se više ne tolerira javno korišenje ustaškog pozdrava i simbola.

“Došlo je vrijeme da pošaljemo jasnu poruku: Nikada više ustašluka i nikad više fašizma! Poklonimo se onima koji su nam donijeli slobodu”, poručio je Mesić sa proslave ispod spomenika palim dalmatinskim partizanima.

Pupovac je u izjavi novinarima nakon komemoracije kazao kako je Mesićev poziv “izraz moralne odgovornosti i moralnog osjećaja prema našoj zemlji, kojeg dijeli Samostalna demokratska srpska stranka kao dio vladajuće većine, dobar dio ljudi iz javnog i političkog života i dobar dio građana,” i nastavio:

“Ono što nedostaje za to da taj moralni osjećaj postane dominantan u našem društvu je javna svijest zašto je taj moralni osjećaj potreban, zašto je potrebno da se u našem društvu razbudi osjećaj stida kod onih koji u ustaštvu vide uzor, koji u ustaštvu i NDH vide ozbiljan državni projekt – to nam je potrebno”, poručio je.

O načinima kako to regulirati se razgovara, a jedan od načina su i ovakvi skupovi, kazao je Pupovac.

“Ustanici u Srbu u ljeto 1941. mogli su ići i lijevo, ali mogli su ići i desno. Mogli su povesti narod u četnike, a mogli su i partizane. Bilo je i onih koji su htjeli na četničku stranu, ali ovi nisu, nego su ih odveli na pobjedničku partizansku”, dodao je predsjednik SNV-a.

Provokacije Dražena Keleminca

Pojasnio je da to kaže zbog onih koji negiraju antifašistički karakter tog ustanka, među kojima je i predsjednik izvanparlamentarne Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec koji je par dana provocirao po Srbu, da bi ga policija 24 sata pred proslavu privela i odvela iz mjesta.

“Ne smije se tolerirati ovakvo obilježavanje dana ustanka u Srbu! Uz ovako jake policijske snage, uz višednevne provokacije, višednevna ometanja i zastrašivanja, višednevno puštanje muzike, pozdravljanje sa ‘za dom spremni’, snimanje ljudi koje privodi policija i nakon toga huškanje na njih preko društvenih mreža. To je stvar koja je nedopustiva,” naglasio je Pupovac.

Na proslavi su govorili i predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić, predsjednik šibenske podružnice Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Zoran Restović, i autorica izložbe danas otvorene u Srbu “Ali borba je počela, ovdje ovakva, a to je najvažnije”, povjesničarka Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja.

Policija obezbjeđivala skup

Policija je na skup u Srbu pripuštala samo organizatore, uzvanike i domaće stanovništvo, kako bi se izbjeglo moguće provokacije, kakve Keleminec svake godine nastoji izvesti.

Ove je godine nekoliko dana unaprijed sa kamperom došao i parkirao se na mjestu proslave i provocirao. Zaradio je prekršajnu prijavu, a potom je i udaljen iz Srba zajedno sa trojicom pristaša, a prekršajne prijave zaradila su i trojica mladića koji su u alkoholiziranom stanju po noći trubili i dobacivali Kelemincu, a jedan je i odgurnuo jednog od Keleminčevih pristaša.

Do 1991. se kao Dan ustanka naroda Hrvatske slavio 27. srpnja 1941, kada su u Srbu u Lici ustanici iz okolnih sela kao odgovor na ustaške pokolje zauzeli mjesto i rastjerali oružnike (žandare).

Izbor novog datuma argumentiran je time da je 22. lipnja bio namjerno zaboravljen, jer je Sisački odred osnovan prije nego što su Tito i vrh Partije dali nalog za ustanak – tek 4. srpnja 1941. na sastanku Politbiroa CK KPJ (Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije) u Beogradu. Sada nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće obilježavaju 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Like.

slobodnaevropa.org

Categories: Hrvatska
Tags: istaknuto