Dok su se kolone pobunjenih Wagnerovaca približavale Moskvi predsjednik Rusije Vladimir Putin obratio se naciji i pobunu nazvao izdajom kakva se dogodila 1917. godine.
– Ovo je udarac nožem u leđa našoj zemlji i našem narodu. Takav je bio udarac koji je zadat Rusiji 1917. godine, kada je zemlja vodila Prvi svetski rat. Ali pobeda joj je ukradena. Intrige, prepucavanja, politikanstvo iza leđa vojske i naroda pretvorile su se u najveći šok, uništenje vojske i raspad države, gubitak ogromnih teritorija. Kao rezultat, tragedija građanskog rata, kazao je u svom govoru Putin.
Sličnu teoriju danas je iznio i predjsednik Srbije Aleksandar Vučić.
tin je govorio o Prvom svetskom ratu, ne znam koliko gledaoci znaju, da Rusija nije izgubila u Prvom ratu. Imali su više divizija, ali je teška situacija iznutra, i strane službe koje su razbile jedinstvo u Rusiji, doveli do nemira u zemlji. Uprkos pokušaju Kerenskog, da u jednoj uspešnoj bici u junu 1917. godine preokrene stvar, izbija Oktobarska revolucija koja je dovela do decenija uništavanja, svega što je pravoslavno, i decenija uništavanja ekonomije“, izjavio je Vučič.
Rusija je u velikom ratu prolazila katastrofalno a ofanziva Krenskog bila je vojna katastrofa
Koliko su osnovane Putinove teorije da su Boljševici ukrali pobjedu Rusiji u Prvom svjetskom ratu najbolje govori podatak da je do početka Oktobarske revolucije Rusija na Istočnom frontu izgubila blizu 10 miliona ljudi što je dok su Njemačka, Austro Ugars,a Bugarska i Turska izgubile oko 6 miliona vojnika.
Uz sve to Rusija izgubila i ogromne terotije a Ofanziva Kerenskog pokrenuta u ljeto 1917. godine završila je vojnim porazom Rusije uz teritorijalne gubitke i duplo veće ljudske gubitke od neprijatelja. Kako je to sve izgledalo od početka do kraja rata na istočnom frontu i koliko je teritorija Rusija izgubila uz ogromne ljudske gubitke prikazano je u narednoj animaciji.
Katastrofalni gubici u ratu bili su samo kap koja je prelila čašu a Rusija se i prije početka rata nalčazila u predrevolucionarnom razdobolju. Tijekom 1910. godine Rusiju potresaju samo 222 štrajkod toga je bilo 8 političkih. Već 1913. godine broj štrajkova je 2404 i od njih policija kao političke ocjenjuje njih 1034, a samo u prvom dijelu 1914. godine (do kolovoza) imamo 3534 štrajka od kojih je 2565 političkih.
Uzroci Oktobarske revolucije pored velikih ljudskih gubitaka u ratu decenijama se traže u zaostalosti Ruskog carstva koje nije moglo da prati industrijsketrendove evropskih zemalja i koje je i sam Prvi svjetski rat dočekalo nespremno. Ipak ruska impeerija je uprkos ratnom porazu izbjegla sudbinu Austrougarskog i Osmanskog carstva i nakon Ruskog građanskog rata ostala je manje više netaknuta. Boljševici su se odrekli određenih teritorija i sklopili nepovoljan mir sa Njemačkom ali su sve te teritorije ubrzo vratili kada su konsolidovali vlast i stvorili državu koja je na drugačijim osnovama nekadašnju imperiju držala na okupu sve do 1991. godine.
Šta je zapravo uradio Lenjin
Čak i u ljevičarskim krugovima danas ne vjeruju da su Oktobarsku revoluciju izveli radnici i seljaci koji su vjerovali u komunizam nego su je izveli naoružani ruski vojnici koji nisu htjeli ići u rat jer je Rusija u njemu prolazila katastrofalno kao i danas.
Iako je imala daleko brojniju vojsku Rusija je imala gotovo duplo veće gubitke na istočnom frontu a ratni neuspjesi i preko 9 miliona žrtava doveli su do oružane pobune.
Lenjin je pred Boljševike izašao sa idejom da se zaustavi rat i napravi nepovoljan mir sa Njemačkom i porobljenim narodima unutar ruskog carstva da pravo na samoopredljenje što je izazvalo šok u vrhu partije.
Zašto Lenjinov poziv na hitno zaustavljanje rata nisu podržali drugi boljševici? Zašto su bili šokirani? Zato što su većina boljševičkih vođa bili kako bi se danas reklo “normalni ljudi” u smislu da su njihovi postupci i odluke bili u velikoj mjeri motivirani raspoloženjem naroda. Radite i govorite ono što većina naroda misli koliko god to po njega bilo tragično.
Za razliku od većine boljševičkih vođa, Lenjin je imao vrlo tačno razumijevanje stvarnosti i nije bio populista. Ono što oni nisu razumjeli jest da Lenjin “nije bio normalan” sa stanovišta opšteprihvaćenog mišljenja. Status i društvena prihvaćenost njima su značili sve, a njemu ništa. Tada i mnogo puta kasnije donosio bi krajnje nepopularne (čak i među boljševicima) odluke i provodio ih.
Sklapajući nepovoljan mir sa Njemačkom izgubio je određene teritorije a davajući pravo porobljenim narodima na samoopredljeljenje stvorio je dobrovoljnu uniju naroda. U svakom od naroda dobio je saveznike koji su vjerovali da samo udruženi u uniju ravnopravnih naroda mogu uspjeti. Vrlo brzo na tim temeljima počeo se širiti Sovjetski savez a širenjim komunizma ta zemlja uspostavljena na Lenjinovim temeljima postajala je svjetska sila.
Zašto je Lenjin stvorio Ukrajinu
Na dan kad je započeo invaziju na Ukrajinu predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je ostrašćen antikomunistički govor i za sve što se događa optužio osnivača Sovjetskog saveza Vladimira Iliča Lenjina.
“Ukrajina je boljševička tvorevina, Lenjin je njen arhitekt. Lenjin i njegovi drugovi su prilično brutalno odcijepili od Rusije neke povijesno ruske dijelove, a da niko Ruse o tome nije ni pitao”, poručio je ruski lider i taj stav obrazložio protivljenju Lenjinovoj ideji o samoopredjeljenju naroda.
Kada je “stvorio Ukrajinu” Lenjin je pisao pismo radnicima i seljacima ove zemlje priznajući im pravo na nacionalni identitet i samoopredjeljenje ali istovremeno pozivajući ih u dobrovoljnu uniju naroda Sovjetski savez. Putin ih nije pozivao i nije im pisao pismo, odlučio ih je napasti i vratiti teritorije koje je smatrao ruskim. Lenjin je uspio stvoriti veliku zemlju a Putin očigledno neće jer se ratovi ne dobijaju tupom silom koju je naslijedio iz SSSR-a.
Zašto to nacionalisti ne mogu da shvate
Putin je na vlasti preko dvije decenije ali do prije par godina i nije imao neku jasnu ideju koju bi širio po svijetu. Kad je shvatio šta mu nedostaje odlučio je ulagati resurse u razne ultradesničare širom Evrope koji su trebali rasturiti zapad ali neki od njih poput ovih u Poljskoj postaju njegovi najžešći protivnici.
Dok zapad oko okuplja brojne države koje su se spremne zbog ideološkog pritiska kod kuće odreći jeftinih ruskih energenata i uvesti sankcije, Rusija je u stanju okupiti okuplja samo one saveznike kojima se u datom momentu to isplati. Tako recimo Kina i Indija kupuju rusku naftu i ne podržavaju sankcije ali je kupuju po značajno nižim cijenama od tržišnih. Onog trenutka kada im se ne bude isplatilo okrenuće Rusiji leđa.
Za razliku od Lenjina koji je donosio nepopularne odluke Putin je “bio normalan”, odnosno radio upravo ono što većina naroda misli i želi. Ipak ono što ruski nacionalisti nisu mogli shvatiti je to da će izmišljena nacija kakvom smatraju ukrajinsku pružiti takav otpor.
Pobuna Wagnera pokazala je da je Putinov režim zapravo tigar od papira. Domet takvog nacionalizma u najboljem slučaju može biti malo izvan ruskih granica što nikako neće opravdati ogromne ljudske, vojne i ekonomske gubitke u ovom ratu.
novidani.com