Foto: novidani.com
Donald Trump sklopio je očigledno svoj očekivani dil sa Putinom, zabio Ukrajini i svojim evropskim saveznicima nož u leđa što će u narednim mjesecima imati dalekosežne posljedice za cijeli svijet.
Još je rano spekulisati ko će šta dobiti u Ukrajini, ali čak i da izgubi sve teritorije koje je zauzeo mahom bez borbe u prvih nekoliko dana rata, ruski predsjednik Vladimir Putin iz ovog će sukoba izaći kao pobjednik.
Razlog je taj što on nije naprao Ukrajinu da bi povećao teritoriju osvajanjem srušenihj ukrajinskih gradova i sela u kojima neće niko živjeti, napao ih je da bi opstao na vlasti. Da bi se shvatili uzroci rata treba pratiti unutrašnju rusku dinamiku i dešavanja u okruženju.
Neposredno prije invazije 2022. u Kazahstanu smo imali pokušaj rušenja diktature ali su demonstracije ugušene brutalnom silom. Netom prije toga Lukašenko je takođe primjenom sile izašao na kraj sa najvećim demonstracijama u zemlji.
Zašto je Putin napao Ukrajinu
Takav scenario izvoza onoga što zove “obojenom revolucijom” iz Ukrajine, Putin nije želio gledati u Rusiji. Da bi shvatili način razmišljanja u Kremlju najjedonstavnije je pogledati sovjetsku invaziju na Mađarsku 1956. i Čehoslovačku 1968. godine.
Pitajte se zašto nije je došlo do odmazde protiv Rumunije koja je isto tako bila neposlušna članica ili protiv Albanije koja je napustila Varšavski pakt 1961. godine? Pa zato što Rumuniju i Albaniju niko u Moskvi nije gledao kao uzornu državu a Dubčekvoe reforme koje su dokazale da je moguće imati socijalizam bez diktature bile su velika politička prijetnja tvrdolinijašima u Kremlju.
Tokom Hladnog rata Trumanova i Brežnjevljeva doktrina selektivno su se primjenjivale, a napadane su samo one države gdje je pobjeda komunizma ili demokratija bila politička prijetnja moćnicima u Washingtonu i Moskvi.
Na isti način treba posmatrati i uzroke Rata u Ukrajini. Priče o širenju NATO-a na ruske granice ulaskom Finske koju Putin zbog toga nije napao, postale su besmislica, posebno jer je još davno ulaskom baltičkih država NATO stigao na granice Rusije.
Putinov cilj bio je kontrolisati vlast u Kijevu, jer je samo to garancija da se prozapadne ideje neće širiti u rusku sferu interesa i ugroziti njegovu vlast.
Ni u jednoj zemlji koja pripada toj sferi vlast se nikada u istoriji nije promijenila na izborima, a Zelenski je 2019. godine pobijedio Porošenka kao opozicioni kandidat. To je imalo refleksiju na nadanja velikog broja građana Rusije koji su protiv Putinovog režima i tome se morala stati u kraj.
Kako je tekao rat
Kada je počela invazija na Kijev u februaru 2022. malo ko je očekivao da će Ukrajina izdržati ta famozna tri dana. Nikada se od Hladnog rata nije desilo da je jedna velika sila imala problema da okupira bilo koju državu.
S obzirom na propagandu poluinformacijama koja se vodi sa obje strane, rusku invaziju potrebno je sagledati kao cjelinu da bi shvatili šta se dešavalo. Zbog toga je ovaj video korisna stvar.
Na početku rata ruske trupe zaustavljene su pred Kijevom što je Putinovu vojsku natjeralo na veliko povlačenje u aprilu 2022. iz pravaca prema Černjihivu, Sumiju, Keijevu i Harkovu. Rusko rukovodstvo je taj poraz kroz propagandu predstavilo kao pobjedu pravdajući se postojanjem nekakvog dogovora u Istanbulu.
U avgustu 2022. godine Ukrajina je izvela veliku kontraofanzivu u kojoj je vratila Liman, Izijum, Balakliju, Kupjansk i druge gradove u Harkovskoj oblasti. I taj poraz ruska propaganda je predstavila kao pobjedu, ali je Putin proglasio mobilizaciju na šta Ukrajina nije odgovorila istom mjerom.
Okretanje ratne sreće
Mjesec dana Krasnije Ukrajina je u kontraofanzivi vratila Herson, jedini regionalni centar koji je Rusija zauzela od početka invazije. I taj poraz u propagandi Kremlja predstavljen je kao pobjedu.
Umeđuvremenu Putin je preživio državni udar i opstao na vlasti. Ukrajina je pokušala i kontraofanzivu prema Melitopolju i Azovskom moru ali je tu zaustavljena dobro utvrđenim linijama ruske odbrane koja je iskopala kilometre rovova dok su zapadni saveznici skupljali tenkove po svijetu.
Ubrzo nakon toga kola su krenula nizbrdo za Ukrajinu. Donald Trump i Republikanci osvojili su u novembru 2022. godine tijesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa i preko svog predsjedavajućeg blokirali američku pomoć Ukrajini punih 9 mjeseci.
Demokrate su i dalje držale senat ali pitanje pomoći Ukrajini u predstavničkom domu Trumpovi Republikanci jednostavno nisu htjeli staviti na dnevni red. Rusi su po broju vojnika ubrzo prestigli Ukrajinu a kasno proglašenje mobilizacije od strane Kijeva taj problem nije riješilo.
U međuvremenu Rusija je mobilisala značajne trupe i ostvarila manje teritorijalne dobitke na jugu Donbasa ali je to za posljedicu imalo katastrofalne gubitke za Rusiju jer u ovom ratu strana koja napada gubi daleko više ljudi.
Napad Hamasa na Izrael je uticao na izbore u SAD-u
Zatim počelo napadom Hamasa na Izrael 7.oktobra 2023. što je udarilo u najslabiju kariku američke politike. Ultradesničarski premijer Izraela, saveznik Donalda Trumpa, Viktora Orbana i ostalih “stvaraoca novog svjetskog poretka” uspio je razvući rat do Američkih izbora i svakim svojim zločinom potkopati rejting demokrata.
Joe Biden mu jednostavno nije mogao ništa. U pokušaju da kazne Bidena ljevičarski glasači su apstinirali i dozvolili izbor predsjednika koji u genocidu i etničkom čišćenju Palestinaaca vidi nešto časno.
Istovremeno sa padom podrške demokratama, širom svijeta značajno je porasla Islamofobija gurajući rejting ultradesničara što se vidjelo iznenađujućom pobjedom Wildersa u Nizozemskoj i kasnije uspjehom brojnih ultradesničara širom Evrope.
Ideološka pobjeda
Iako je Putin u Ukrajini sa vojnog stanovišta prošao katastrofalno, uz ogromne ljudske i materijalne gubitke, i čak gubitak dijela teritorije Rusije što se do jučer nije moglo ni zamisliti, svi ciljevi “specijalne operacije” već su ostvareni. Zapad je u potpunom rasulu.
Trumpova pobjeda u novembru ujedno je bila i Putinova pobjeda jer se širom svijeta vodi ideološki sukob sa ekstremnom desnicom i “stvaraocima novog svjetskog poretka” koji se međusobno pomažu.
Demokratija sasvim sigurno neće doći u Rusiju, a ekstremna desnica koju je Putin finansirao i pomagao kroz svoju propagandnu mrežu došla je na Zapad i prijeti da ga uruši iz temelja. Umjesto denacifikacije Ukrajine nacifikovao je dobar dio svijeta i u svojoj bici pobijedio.
Dugogodišnji vladar u Kremlju ostaće na vlasti. Zbog toga rat može stati i potpuno je nebitno koliko će srušenih ukrajinskig gradova i sela zadržati za pregovaračkim stolom.
Trumpova administracija neće više finansirati pomoć protivnicima raznih režima širom svijeta koji će kao i Ukrajina biti ostavljeni na cjedilu. Putinov režim će preživjeti, za demokratiju na zapadu nismo sigurni.
Demokratija kao slabost
Ovaj rat bio je i ekonomski gdje su obje strane trpile posljedice prekida trgovinskih odnosa. Došlo je do inflacije i rasta cijena, u Rusiji je trenutno rekordna inflacija od 9,5%, Rublja je pala na 113 za jedan dolar, kamatne stope su za Zapad nezamislivih 21% a iz budžeta Rusije za rat se izdvaja 32%. Ipak Rusi su sve izdržali.
Treba imati u vidu da u Rusiji nema demokratskih izbora na kojima bi građani mogli pokazati nezadovljstvo. Protesti se guše brutalnom silom a broj okupljenih odavno je postao manje važan od broja naoružanih spremnih da brane režim.
Sa druge strane tvrdilo se da će Evropa kapitulirati bez ruskog gasa što se nije desilo. Inflacija je spala na današnjih 2,5% u Evrozoni i isto toliko u SAD-u a i jedni i drugi za Ukrajinu daju manje od 1% budzeta . Ali za stanovnike zapada i to je puno. Od povratka u fašizam i odbacivanja temeljnih vrijednosti mnoge zapadne zemlje čini se “dijeli samo manje poskupljenje paradajza”.
Društvo koje je izumrlo jer mu se nije isplatilo da preživi
Demokratija koja je nekad bila snaga Zapada postala je njegova slabost, jer su brojni ultradesničari koji žele ukinuti demokratiju, potpuno demokratskim putem došli na vlast. Scenario je svugdje isti.
Prvo udaraju na sudove, medije, civilno društvo, opoziciju i na kraju na izborni proces a prethodni koraci garantuj da se vlast više nikad neće promijeniti na izborima.
Ko ne vjeruje neka pročita Hitlerove korake koji su od pobjede na izborima prethodili uvođenju potpune diktature.
Na početku ruske invazije na Ukrajinu kada se raspravljalo o sankcijama Rusiji i tome kako će Evropa preživjeti bez ruskog gasa slovenački filozof Slavoj Žižek je zapisao:
Hoćemo li ući u istoriju kao društvo koje je izumrlo jer mu se nije isplatilo da preživi?
Sve ono što gledamo od dana kada je Donald Trump stupio na dužnost izgleda kao umiranje demokratije, kojoj se izgleda nije isplatilo da preživi.
novidani.com
View Comments (2)