Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je svom kabinetu ministara 21. februara da se pripremi za povratak zapadnih kompanija, rekavši da bi ruske firme trebale imati “određene prednosti” u odnosu na one koje ponovo ulaze na tržište.
„Možemo shodno tome prilagoditi povratak na naše tržište onih koji se žele vratiti“, rekao je Putin tokom govora na plenarnoj sjednici Foruma budućih tehnologija, sugerirajući potencijalna ograničenja ili uslove za zapadne firme koje žele da nastave sa radom u Rusiji .
“Spoljni problemi, sankcije, sa svim izazovima i poteškoćama za nas, odigrali su važnu podsticajnu ulogu”, dodao je on.
Pored ovoga, kao dio mirovnog sporazuma, Putin bi američkim tvrtkama mogao dodijeliti prava na nalazišta minerala na teritorijima koji su sada pod kontrolom Rusije – izvještava Wall Street Journal
Komentari dolaze usred zbližavanja Rusije i SAD-a
Ruska delegacija predvođena ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom sastala se 18. februara sa američkom delegacijom koju je predvodio državni sekretar Marko Rubio, čime je obilježen sastanak na najvišem nivou između dvije strane od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
SAD i Rusija su se složile da započnu proces ukrajinskog dogovora, imenuju ambasadore jedni drugima, uklone “prepreke diplomatskim misijama” i stvore uslove za početak američko-ruske saradnje, rekao je Lavrov.
Rusija također nudi Trumpovoj administraciji dogovor o ruskim prirodnim resursima i pristupu Arktiku, objavio je 18. februara The Moscow Times, citirajući Kirila Dmitrijeva, jednog od ruskih delegata na nedavnim pregovorima u Saudijskoj Arabiji.
Nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu , stotine zapadnih kompanija napustile su rusko tržište, ne želeći da doprinesu ekonomiji zemlje ili ratnim naporima.
Prema Institutu Kijevske škole ekonomije, 472 strane firme su se potpuno povukle , dok je još 1.360 smanjilo svoje poslovanje.
Mnoge kompanije zaobilazile sankcije
Kremlj je nametnuo stroge zahtjeve za izlazak, uključujući odobrenje vladine komisije, obavezni popust od 50% na prodaju imovine i “izlazni porez” od najmanje 10%.
Ruske vlasti su također zaplijenile imovinu podružnica zapadnih kompanija koje su ostale operativne.
Mjere Moskve su široko viđene kao odmazda za sankcije Zapada , uključujući zamrzavanje oko 300 milijardi dolara sredstava ruske centralne banke.
Uprkos ovim naporima, mnoge strane kompanije su ili pronašle načine da nastave poslovanje u Rusiji ili su ponovo ušle na tržište nakon privremene pauze.