Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin pristao obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. februara.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Mogu reći da je predsjednik Trump doista osobno zatražio od predsjednika Putina da se suzdrži od napada na Kijev na tjedan dana kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore.”
“To je sve što mogu reći o tom pitanju”, dodao je.
Na pitanje je li Putin pristao na taj prijedlog, Peskov je odgovorio: “Da, naravno. Bio je to osobni zahtjev predsjednika Trumpa.”
Trump je ranije na sastanku kabineta rekao da je zamolio Putina da se suzdrži od dalekometnih napada koji su Ukrajinu ostavili bez struje i grijanja, u trenutku kada bi se temperature mogle spustiti i do -30 stupnjeva Celzija.
Dodao je da je Putin na to “pristao”.
Zelenski: Nije teško shvatiti šta su se Putin i Trump dogovorili
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nije dobila nikakve službene informacije o bilo kakvim sporazumima između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina na Aljasci, ali da je Kijev imao razumijevanja o čemu se tamo najvjerovatnije razgovaralo.
Komentarišući izjave ruske strane o navodnom postojanju “Anchorage formule” u vezi sa statusom Donbasa, Zelenski je rekao da nema zvanične informacije o tome kakav je sporazum postignut između SAD-a i Rusije.
“Na kraju će svi saznati sve – samo je pitanje vremena. Ali imamo signale da su se tamo raspravljala ključna pitanja”, objasnio je, misleći prvenstveno na pitanje teritorija.
Zelenski je rekao da su ti pregovori u konačnici naštetili Ukrajini i da i dalje sprječavaju Kijev da brani svoju poziciju.
“Vjerujem da su teška pitanja kojima se danas bavimo toliko složena upravo zato što su ranije razmatrana u nekom formatu. Ako su imali samo jedan sastanak, onda nije teško shvatiti da su tokom sastanka na Aljasci najvjerovatnije razgovarali o Donbasu, kao i o tome šta uopšte učiniti sa privremeno okupiranim teritorijama i, vjerujem, o zamrznutoj ruskoj imovini.”
Šta do sada znamo o potencijalnom prekidu vatre?
Kremlj je potvrdio odluku o obustavi napada na ukrajinske gradove koja će trajati do 1. februara. Time su potvrđeni raniji navodi o privremenom zatišju, čiji je cilj ublažavanje posledica ekstremnog talasa hladnoće koji je pogodio zemlju.
Evo ključnih detalja o ovom dogovoru:
Kako je došlo do ove inicijative?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je juče da je lično zamolio Vladimira Putina da na nedelju dana obustavi napade na Kijev zbog ekstremnih vremenskih uslova, na šta je ruski predsednik pristao. Prema analizi vojnog stručnjaka Majkla Klarka, SAD su još prošle nedelje, tokom pregovora u Abu Dabiju, prvi put iznele predlog o zamrzavanju vazdušnih udara.
Zašto je pauza neophodna?
Ukrajinski meteorolozi najavili su drastičan pad temperatura, koje bi narednih dana mogle da se spuste i do -30°C. Situaciju dodatno otežava činjenica da su hiljade ljudi ostale bez grejanja nakon intenzivnih ruskih napada na energetsku mrežu. Ministar energetike Denis Šmihal ocenio je ovo kao najtežu energetsku krizu još od zime 2022. godine, dok je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas upozorila na nadolazeću „humanitarnu katastrofu“.
Zvanični stav Rusije
Kremlj je jutros potvrdio da je Putin pristao na obustavu napada na gradove, ali isključivo do 1. februara. Portparol Dmitrij Peskov objasnio je da je Tramp uputio ličnu molbu Putinu da se suzdrži od napada na Kijev tokom sedam dana, kako bi se stvorili povoljniji uslovi za predstojeće pregovore.
Zvanični stav Ukrajine
Volodimir Zelenski je ranije danas izjavio da zvanični sporazum o prekidu napada na energetska postrojenja između Kijeva i Moskve ne postoji. Ipak, naglasio je da će Ukrajina uzvratiti istom merom (recipročno) ukoliko Rusija zaista obustavi svoje udare.
Može li ovo prerasti u trajnije primirje?
Analitičar Majkl Klark smatra da obe strane trenutno imaju interes za privremenu pauzu u vazdušnim operacijama. Ipak, on upozorava da je rok koji je Kremlj postavio veoma kratak, što sugeriše da je reč samo o „predahu“ radi pregovora, a ne o trajnom miru, jer obe strane i dalje vide dugoročni interes u nastavku vojnih dejstava.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas