Dodikova secesionistička agenda i novi zakon u RS-u o NVO-u kao “stranim agentima” ugrožavaju put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Pritisak na civilno društvo u Srbiji dovodi u pitanje demokratske procese, izjavio je za DW izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Sarrazin.
Deutsche Welle: U Srbiji raste pritisak na civilno društvo i demonstrante. Opšti utisak ljudi na terenu je da EU i Njemačka ostavljaju demonstrante i nevladine organizacije na cjedilu. Da li je taj utisak opravdan?
Sarrazin: Prije svega, same građanke i građani Srbije odlučuju o svojoj zemlji i svojoj budućnosti. Zbog toga nije na nama da na bilo koji način ocjenjujemo protestekoji se tamo odvijaju. Ipak, želim da kažem jedno: ako srbijanska vlada stvara utisak da je zainteresovana za dijalog sa studenticama i studentima, a istovremeno se vrše pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvatati tvrdnju da je vlada zaista zainteresovana za dijalog sa društvom i akterima protesta. Smatram da ovdje moramo jasno reći: Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da ojača strukture i institucije, koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne da ih dodatno ugrožava pritiscima.
Koji bi sljedeći koraci mogli da se preduzmu sa strane Njemačke i EU kako bi se to jasno stavilo do znanja?
Jasno je da se proces pristupanja EU zasniva na ocjenjivanju usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, takozvanim fundamentalnim vrijednostima. Pored vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokratije i osnovnih vrijednosti koje dijelimo. Po mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana.
Ovih dana Bosna i Hercegovina ponovo je u fokusu medija u Njemačkoj. Riječ je o presudi Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i o pravnim postupcima protiv nevladinih organizacija u RS-u. Kakve posljedice ti događaji imaju na političku stabilnost Bosne i Hercegovine?
Smatram da je jasno da, ako novi zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj zaista stupi na snagu, to de facto postaje najveća prepreka za dalji napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može da nastavi put ka Evropskoj uniji. Stoga svi u Republici Srpskoj treba da budu svjesni ko je odgovoran za te probleme.
Također, zakoni koji imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine i koji su dio secesionističke agende Milorada Dodika sigurno neće doprinijeti evropskom putu zemlje.
Što se tiče procesa protiv Milorada Dodika, važno je da institucije Bosne i Hercegovine, konkretno sudovi, donose nezavisne presude. Moramo sačekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s ovom presudom. Ali, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju.
Zakoni, koji su sada donijeti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, još nisu stupili na snagu. Ali, smatram da ove odluke treba shvatiti veoma ozbiljno. Ako budu sprovedene, imaće dalekosežne posljedice, koje ćemo pažljivo analizirati. Svi u Republici Srpskoj treba da budu svjesni toga.
Ovih dana i sedmica svjedoci smo prekretnice u mnogim pitanjima bezbjednosne politike i geostrategije. Govori se da početak drugog mandata Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a donosi preokret u odnosima između Evrope i Amerike. To već sada ima vidljive posljedice na Zapadni Balkan. Koju ulogu vi, ali i Njemačka i EU, možete igrati kako biste zemlje zapadnog Balkana još više približili Evropi?
Prije svega, moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da SAD očigledno prestaju da finansiraju organizacije civilnog društva. S obzirom da ove institucije rade u interesu društva, one po mom mišljenju predstavljaju osnovne stubove puta transformacije zemalja ka EU. Ne možemo sebi dozvoliti da potpuno izgubimo ovaj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari uradimo bolje – da Evropa sagleda gdje su njene strukture podrške transformacionim procesima previše komplikovane i birokratske i gdje možemo biti efikasniji.