Sirijski pobunjenici probili su se u drugi najveći sirijski grad, Alepo sa 2,1 milijuna stanovnika, nakon što su se u petak sukobili sa vladinim snagama na zapadnoj ivici grada. Svedoci iz Alepa izvestili su da stanovnici beže iz kvartova na ivici grada zbog raketiranja i pucnjave, izvještava AP.
Napredovanje pobunjenika ka Alepu usledilo je nakon šokantne ofanzive koju su pokrenuli u sredu, kada su hiljade boraca prodrle kroz sela i gradove u severozapadnom delu Sirije.
Snimci sa društvenih mreža pokazuju pobunjenike kako skidaju zastavu Sirije pored spomenika Basselu al-Assad, bratu sirijskog predsjednika koji se nalazi u zapadnom dijelu gradu .
NEXTA je objavila snimke kako pobunjenici slave pale vatromet u središtu Aleppa jer je Assadova vojska faktički bez borbe predala najveći grad u zemlji.
Još uvijek nije jasno koliki dio grada kontrolišu pobunjenici ali na snimcima se vidi da se kreću bez borbe. Vojni blogeri na osnovu dostupnioh snimaka procjenjuju da sigurno kontrolišu zapadne dijelove grada.
Iznenadna ofanziva
Iznenadni napad uneo je novu neizvesnost u region koji je već pogođen dvostrukim ratovima u Gazi i Libanu s Izraelom, kao i drugim sukobima, uključujući nerazrešeni sirijski građanski rat koji je počeo 2011. godine.
Ovo je prvi put da su opozicione snage napale grad od 2016. godine, kada su bile proterane iz istočnih četvrti Alepa nakon iscrpljujuće vojne kampanje u kojoj su sirijske vladine snage bile podržane od strane Rusije, Irana i njihovih savezničkih grupa.
Međutim, ovog puta nije bilo znakova značajnog otpora vladinih snaga ili njihovih saveznika. Umesto toga, pojavili su se izveštaji o povlačenju vladinih snaga pred napredovanjem, a pobunjenici su objavljivali poruke na društvenim mrežama pozivajući trupe da se predaju.
Ofanziva se dogodila u trenutku kada su grupe povezane s Iranom, prvenstveno libanski Hezbollah, koje su od 2015. podržavale sirijske vladine snage, bile zaokupljene sopstvenim sukobima kod kuće.
asadov režim priznao “velik napad”, stanovnici tvrde da vojska bježi iz zapadnog dijela Alepa
Službena sirijska vojska rekla je da se suočava s “velikim napadom” i tvrdi da “ojačava sve lokacije duž raznih bojišta”, ali više stanovnika grada kaže da su se režimske snage povukle iz nekoliko četvrti u zapadnom dijelu Alepa.
Ofenziva, koja je započela u srijedu, prvi je veliki sukob u godinama između sirijske oporbe i režima predsjednika Baša aal-Asada, koji vlada ratom razorenom zemljom od 2000. godine. “Naše su snage počele ulaziti u grad Alep”, priopćila je novoformirana pobunjenička koalicija.
Pobunjenička skupina je ranije objavila da je preuzela kontrolu nad sirijskim vladinim Vojno-znanstvenim istraživačkim centrom u predgrađu grada Alepa nakon “intenzivnih sukoba s režimskim snagama i iranskim milicijama”.
Ubijen iranski general, Iran krivi Ameriku i Izrael
U četvrtak je najmanje 15 civila ubijeno, uključujući šestero djece i dvije žene, a 36 drugih je ozlijeđeno u zračnim napadima i granatiranju pobunjeničkih područja u Alepu i pokrajini Idliba, prema Bijelim kacigama, dobrovoljnoj spasilačkoj skupini. Iranski državni mediji objavili su da je u gradu ubijen i brigadni general Islamske revolucionarne garde (IRGC) Kioumars Pourhashemi.
U razgovoru sa svojim sirijskim kolegom o eskalaciji rata, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužio je Sjedinjene Države i Izrael za “ponovno aktiviranje” pobunjenika i “naglasio kontinuiranu potporu” Irana sirijskoj vladi i vojsci.
Rusija uvelike pomogla Asadu
Ruski vojnici i snage lojalne sirijskom predsjedniku i Asadu, kojeg podržava Rusija, nastavljaju se povlačiti u sjevernoj Siriji dok pobunjenici napreduju u Alepu, drugom najvećem sirijskom gradu.
Pobunjenici su, javlja Kyiv Post, zauzeli veliko skladište ruskog oružja, streljiva i vojne opreme. Pobunjenici napreduju tako brzo da analitičari ne mogu pratiti promjene, navodi taj list, koji je objavio i snimku povlačenja ruskih snaga.
Borbe koje su bjesnile od početka građanskog rata u Siriji 2011. uvelike su prekinute do 2020., kada su Turska i Rusija – ključni saveznik Sirije – posredovale u primirju kako bi zaustavile pritisak vlade da ponovno zauzme Idlib.
To je dovelo do duljeg zatišja u ratu, ali su se sporadični sukobi, zračni napadi i granatiranje nastavili. Idlib je posljednje preostalo oporbeno uporište i dom je za više od četiri milijuna ljudi, od kojih su mnogi raseljeni tijekom sukoba i žive u teškim uvjetima.