Sjedinjene Države dovele su u pitanje saradnju sa crnogorskom vladom koja bi bila formirana na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku, dan nakon što je Skupština Crne Gore konstatovala da je poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić mandatar za sastav nove 44. Vlade.
Uz podsjećanje da su SAD više puta isticale da će sarađivati sa bilo kojom demokratski formiranom vladom, koja je posvećena evroatlantskoj budućnosti Crne Gore, iz američke ambasade u Podgorici je Glasu Amerike saopšteno da je Venecijanska komisija jasno navela “da su osporavane izmjene Zakona o predsjedniku u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom, zbog čega bi bilo koja vlada formirana na osnovu tih odredbi bila ustavno sporna”.
“Kao rezultat toga, pitamo se da li bi takva vlada zaista bila demokratski formirana i ne vidimo kako bi Sjedinjene Države mogle da sarađuju sa vladom formiranom pod tim uslovima”, poručeno je iz ambasade u odgovoru na zahtjev Glasa Amerike da prokomentariše odluku parlamenta u četvrtak.
Iz ambasade je ocijenjeno da je odluka Skupštine Crne Gore da Lekića proglasi za mandatara korak u pogrešnom smjeru.
“Sjedinjene Države više puta su iznijele stav da nova vlada ne bi trebalo da bude formirana na osnovu osporavanih izmjena Zakona o predsjedniku. Donesena posle odluke parlamenta da odbaci savjet Venecijanske komisije i usvoji kontroverzne izmjene, jučerašnja odluka bila je još jedan korak u pogrešnom smjeru”, ističe se u reagovanju američke ambasade.
Takođe se poručuje da je vraćanje pune funkcionalnosti Ustavnog suda prvi korak ka rešavanju krize.
“Posle obnove (funkcionalnosti) Ustavnog suda i u svijetlu političke krize, Sjedinjene Države podržavaju vraćanje mandata crnogorskim građanima kroz prijevremene parlamentarne izbore. To je demokratski put naprijed za Crnu Goru”, zaključuje se u reakciji ambasade.
Nominaciju Lekića za mandatara podržala je tijesna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom u 81-članom parlamentu, a sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Predsjednik Milo Đukanović prethodno nije predložio mandatara nakon što je potpisao kontroverzne izmjene Zakona o predsjedniku, koje dio nadležnosti predsjednika o izboru mandatara prenose na poslanike.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je na sjednici da “pošto predsjednik države nije predložio mandatara, da se time ispunjavaju uslovi iz člana 7f izmjena Zakona o predsjedniku” i konstatovala da je Lekić mandatar za sastav nove Vlade sa potpisom 41. poslanika.
Izmjene tog zakona Skupština Crne Gore usvojila je 1.novembra, uprkos preporukama Venecijanske komisije da se ne usvajaju, ali je Đukanović tada odbio da ih potpiše uz obrazloženje da nijesu u skladu sa Ustavom.
Taj Zakon crnogorski parlament ponovo je, međutim, usvojio 12. decembra, nakon čega ga je Đukanović, shodno svojoj ustavnoj obavezi, potpisao – ali je ponovio da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.
Zvaničnici SAD i EU upozorili su ranije da ne bi trebalo birati vladu na osnovu takvog zakona.