Foto.Facebook
Skupštinska većina od 41 poslanika koju predvode proruski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret Ura usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim namjeravaju da Mila Đukanovića ograniče u ustavnim nadležnostima.
Ograničenja se prema izmjenama Zakona, odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade koja se prenosi na skupštinsku većinu i na postavljanje i opoziv ambasadora, što se sa Đukanovića praktično prenosi na Vladu.
Prema Ustavu Crne Gore, isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav nove Vlade pripada predsjedniku države.
Izmjenama Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina želi da taj proces prenese na Skupštinu, kako bi DF, Demokrate i Ura pokušali da još jednom kandiduju poslanika i nekadašnjeg diplomatu Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade.
Oni su u septembru kandidovali Lekića za mandatara ali je Đukanović to odbio jer nijesu dostavili potpise podrške mandataru u predviđenom roku. Uz to, nijesu, iako to propisuje Ustav, obavili konsultacije sa njim.
Umjesto predloga mandatara Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštini kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori. Parlamentarna većina je odbila Đukanovićev predlog da se izborima razriješi politička kriza.
Osim načina izbora mandatara, u prvobitnoj verziji izmjena Zakona, bila je predviđena mogućnost pokretanja procedure za razrješenje Đukanovića sa mjesta predsjednika države. Međutim u konačnoj verziji ta opcija je izbrisana.
Đukanovićev predsjednički mandat se završava u maju 2023. godine. A novi predsjednički izbori moraju da budu raspisani do 20. januara 2023. godine.
DPS: Ustavni puč
Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) i njoj bliske opozicione stranke su optužile parlamentarnu većinu da sprovode ustavni puč, pravno nasilje i urušavaju ustavno uređenje Crne Gore.
“Potpuno razumijem političku potrebu Demokratskog fronta da urušava sistem Crne Gore, da djeluju suprotno Ustavu, da rade sve što se kosi sa demokratskim principima i sprovode ustavni puč. Ovo više nije ni parlament, mi od danas više nemamo ni Ustav, imamo anarhiju, a u anarhiji je sve dozvoljeno”, rekao je šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.
Insistirajući da se usvoje izmjene Zakona o predsjedniku, poslanik DF Predrag Bulatović je rekao da oni žele da zaustave štetne posljedice nakon Đukanovićevog odbijanja da dodijeli mandat Lekiću.
“Miodrag Lekić ima podršku 41 poslanika da sastavi novu Vladu. Štetne posljedice po ustavno-pravni sistem su nastale kada Đukanović nije dodijelio mandat Lekiću za sastav Vlade. Imamo većinu za zaustavljanje nasilja Mila Đukanovića”, rekao je Bulatović.
Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić je saopštio, da je izmjena Zakona o predsjedniku mehanizam za formiranje nove Vlade i dodao da su svi nesporazumi sa strankama parlamentarne većine razriješeni i da su spremni da rade zajedno u novoj Vladi.
“Ovim zakonom dajemo prliku Đukanoviću da još jednom izvrši konsultacije i dâ mandat za sastav nove Vlade. Ovaj Zakon će ga prisiliti da uradi ono što je već trebalo da uradi”, rekao je Mandić.
Poslanik DPS Dragutin Papović je rekao da se izmjenama Zakona ruši Ustav i oduzimaju ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore, te da je moguće ukidanje i ostalih ustavnih odredbi:
“Nakon ovoga je sve moguće, svako nasilje. Nakon ovoga svako ko ima 41. poslanika u parlamentu može da vam oduzima lična prava i slobode, imovinu, može da ugrožava vaša prava”, naveo je Papović.
Kandidat za novog mandatara poslanik Demosa Miodrag Lekić je ocijenio da je zakon odgovor na kršenje i uzurpaciju ustava od strane presjednika.
„Želim da vjerujem da je zakon korektno napravljen da se ostvari demokratija“, rekao je Lekić.
Izmjene Zakona o predsjedniku, Demokratski front je predložio u trenutku dok Vlada Dritana Abazovića obavlja tu funkciju iako je izgubila povjerenje parlamenta u 20. avgusta ove godine.
Najspornije odredbe izmjena Zakona o predsjedniku
Izmjenama Zakona o predsjedniku, Đukanoviću se nalaže da Skupštini predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi. Ako predsjednik to ne uradi, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine ukupnog broja poslanika, navodi se u izmjenama Zakona.
Ustav na drugoj strani propisuje da predsjednik države isključivo predlaže mandatara i to 30 dana od konstituisanja Skupštine nakon izbora.
Ustavom nije predviđeno rešenje u kome se trenutno Crna Gora nalazi, kada je Vladi, u ovom slučaju Dritana Abazovića, izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Iz predloga izmjena Zakona o predsjedniku je izbrisana mogućnost razrješenja šefa države u slučaju “propuštanja vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara.”
Ustav predviđa da je predsjednika Crne Gore moguće razriješiti isključivo ako Ustavni sud utvrdi da je predsjednik prekršio Ustav.
Pored ovoga predloženim izmjenama Zakona predsjednik države se obavezuje da imenuje kandidata za ambasadora koga predloži Vlada i podrži nadležni skupštinski Odbor.
Ustav Crne Gore predviđa da je u nadležnosti predsjednika države da postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog Odbora.
Crna Gora u ovom trenutku nema ambasadore i diplomatske predstavnike u 18 zemalja.
Nema ko da utvrdi (ne)ustavnost izmjena Zakona
Izmjene Zakona koje regulišu nadležnosti predsjednika Crne Gore podržao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji je rekao da ne vidi ništa sporno da se preciziraju nadležnosti predsjednika.
Jedan od lidera Demokratskog fronta ranije je zaprijetio Abazoviću da će mu sruštiti tehničku Vladu ukoliko njegova partija ne bude podržala taj zakon.
Abazović je pozvao opoziciju na čelu sa DPS-om da glasaju za barem jednog sudiju Ustavnog suda kako bi ta institucija provjerila ustavnost predloženih rješenja.
“Jedina relevantna adresa da se dokaže da li nešto ustavno je Ustavni sud. Predlažem da zajednički deblokiramo Ustavni sud”, rekao je Abazović
Ustavni sud Crne Gore ima samo tri člana, od ukupno sedam, zbog čega od septembra nema kvorum za odlučivanje. Zbog blokade Ustavnog suda je nemoguće razmotriti ustavne žalbe.
Teško do treće Vlade
Vlada Dritana Abazovića je izgubila povjerenje većine u parlamentu 20. avgusta, nakon što je potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i time izgubio podršku DPS-a i drugih stranaka sa kojima je prethodno napravio dogovor o formiranju manjinske Vlade.
Prethodno je srušena Vlada Zdravka Krivokapića u februaru, upravo na inicijativu Abazovića koji je u toj Vladi bio vicepremijer.
Naredna potencijalna Vlada na čijem čelu bi bio poslanik Miodrag Lekić, a za šta se zalažu Demokratski front, Demokrate, Ura i stranke okupljene oko njih, bila bi treća Vlada od parlamentarnih izbora 2020. godne kada je Đukanovićev DPS izgubio vlast nakon 30 godina.
View Comments (1)