Slovenci su svečano obilježili Dan Oslobodilačne fronte slovenskog naroda, organizacije koja je tokom Drugog svjetskog rata odigrala ključnu ulogu u borbi za slobodu.
Dan otpora okupatoru 27.4. u Sloveniji se obilježava kao uspomena na one prve dane nakon okupacije Jugoslavije, kada se slovenački narod pobunio i počeo borbu protif fašizma.
Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (sl. Osvobodilna fronta slovenskega naroda), poznata kao Osvobodilna fronta, je bila slovenska antifašistička organizacija, koja je okupljala većinu slovenskih antifašističkih stranaka i organizacija u borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga.
Tim povodom položeni su vijenci na spomenik osnivanju Oslobodilačke fronte ispred vile književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini. Mnistrica kulture i koordinatorica Levice Asta Vrečko, poručila je da taj dan predstavlja temelj Narodnooslobodilačke borbe.
-Prošlo je 84. Godišnjica osnivanja Oslobodilačke fronte slovenskog naroda. Danas se prisjećamo rođenja partizanskog pokreta otpora, koji je usred tame fašizma i nacizma ujedinio narod u borbi za slobodu, jednakost i dostojanstvo. Bio je to čin pobune, odluka za ispravnost i humanost. Ovo je bio trenutak kada su Slovenci odlučili da se ne klanjaju unatoč nasilju i prijetnjama. Uspostava Oslobodilačkog fronta temelj je narodnooslobodilačke borbe, i temelj je naše državnosti.
Ali u isto vrijeme živimo u svijetu koji je izgleda zaboravio hrabrost naših predaka. U svijetu koji je zanemario pozive na solidarnost, suosjećanje i razum. Svjedočimo usponu desničarskog populizma, usponu mržnje i radikalnih ideja za koje smo mislili da su protjerane iz Europe, svijeta i povijesti prije 80 godina.
Životi rastureni, generacije izgubljene i djetinjstvo uništeno zbog ratova, klimatskih promjena i samodostatnosti također je 80 širom svijeta. Godinama nakon završetka rata nažalost još uvijek je stvarnost. Zato je ovo vrijeme ponovno potrebna hrabrost, da se zauzmemo za potlačene i iskorištene, da sačuvamo svoja prava i uspostavimo solidarno i inkluzivno društvo u kojem nitko nije zaboravljen ili zanemaren.
Herojska borba i masovna pobuna podignuta je protiv onih koji su htjeli zabraniti naš jezik i kulturu i nazvali ih bezvrijednim. Zato narodnooslobodilačka borba nije bila samo s pištoljem na ramenu, već i riječju, pjesmom, knjigom i jezikom.
Dan ustanka protiv okupatora iznova podsjeća da se sloboda ne uzima zdravo za gotovo. Zato je referendum pred nama i ruglo svima koji su se nekada borili za slobodu – i svima koji danas pokušavaju umjetnost održati mjesto slobode.
Dužnost nam je da čuvamo sjećanje, njegujemo vrijednosti Oslobodilačkog fronta i prenosimo ih dalje – bez potvrde, bez relativizacije, bez zaborava. Naše obećanje je da ćemo njihovu hrabrost nositi sa sobom – u našim srcima, riječima i nadasve djelima.
Čestitam državni praznik pobune protiv okupatora, napisala je slovenačka ministrica kulture i kordinatorica Levice Asta Vrečko.
Šta se dogodilo
U travnju 1941. godine, građanske stranke su potpuno zatajile prilikom okupacije Jugoslavije i podjele slovenačkih zemalja na njemačku i talijansku okupacijsku zonu.
Komunistička partija Slovenije je za to vrijeme razvila snažnu agitaciju za dobrovoljce. 26. travnja 1941. u vili književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini održan sastanak predstavnika Narodnog fronta, krišćanskih socijalista, lijevog krila u Sokolu i naprednih kulturnih radnika na kojem je osnovana Protiimperialistična fronta (PIF).
Predstavnici KP Slovenije su bili Boris Kidrič, Aleš Bebler i Boris Ziherl, kršćanskih socijalista Tone Fajfar, Sokola Josip Rus, a predstavnici kulturnih radnika Josip Vidmar, France Šturm i Ferdo Kozak. 22. lipnja 1941. PIF je promjenio naziv u Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF SN)
Program Osvobodilne fronte bio je:
oružana akcija protiv okupatora, oslobođenje i sjedinjenje svih Slovenaca, jednakost jugoslavenskih naroda i nepriznavanje razdeljivanja Jugoslavije te povezanost pod vođstvom ruskog naroda do samoodređenja borba za prava naroda i čoveka, lojalnost svih sudionika unutar OF-a, narodna demokracija po oslobođenju, prihvaćanje Atlantske povelje i poziv svim svjesnim Slovenkama i Slovencima u Slovenske narodnooslobodilačke partizanske čete i Narodnu zaštitu iz kojih izrasta narodna vojska.
Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF SN) se narednih godina oružano borila protiv fašističke okupacije Slovenije. Djelovala je sve do 1953. kada je postala republički ogranak Socijalističkog saveza radnog Naroda Jugoslavije, odnosno Socijalistički savez radnog naroda Slovenije.
U spomen na ovaj događaj u Sloveniji se 27. travnja obilježava kao Dan osvobodilne fronte (Dan OF-a), a od 1992. “Dan upora proti okupatorju”.