Istorija je nastala u četvrtak kada je ruska rublja dostigla novi istorijski minimum u odnosu na američki dolar i evro.
Od 1991. godine, sa izuzetkom otprilike mjesec dana neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, rublja nikada nije imala tako loš učinak kao 90 RUB za dolar ili više od 100 RUB za euro.
Moskovske berze su u četvrtak završile na 92,3 RUB za dolar i 99,8 RUB za evro, nakon što su ranije tokom dana premašile 93 i 101, respektivno.
Profesor Dennis Novy sa Univerziteta Warwick rekao je za Kyiv Post da je Zapad pogriješio u svojim početnim sankcijama, o čemu svjedoči činjenica da je rublja povratila vrijednost nakon početne invazije. Rekao je da je to “zato što su zapadne zemlje gurale uvozne sankcije više nego izvozne”.
„To jest, uvoz iz zapadnih zemalja u Rusiju je bio ograničen, dok je Rusiji još u početku bilo dozvoljeno da izvozi naftu i gas u zapadnu Evropu“, dodao je on.
Pad cijena nafte
Međutim, stvari su se sada preokrenule, a profesor Novy ističe: „Rublja počinje da slabi” i „od leta 2022. trend se preokrenuo”.
On kaže da je to djelomično zbog činjenice da „zapadne zemlje sve više otežavaju Rusiji izvoz nafte i gasa“.
Rusija se suočava sa sve većim ekonomskim izazovima jer su vrijednost plina i nafte značajno opala. U ovo doba prošle godine, sirova nafta Brent trgovala se za otprilike 102 dolara po barelu, dok je danas tečaj 75 dolara po barelu.
U budućnosti, kako bi sankcije imale optimalan učinak na Rusiju, profesor Novi tvrdi da je važno “smanjiti i uvoz i izvoz”.
“Uvoz se može koristiti za održavanje vojne opreme i zaliha, a prihodi od izvoza podstiču finansiranje rata”, dodaje on. “Za zapadne zemlje je od suštinskog značaja da spreče preusmeravanje trgovine kroz treće zemlje.”
Zabrinjavajuća činjenica za Rusiju je da je, za razliku od 2022. godine, pad rublje trajan fenomen koji ne pokazuje znakove usporavanja.
Dr Oleksandr Lugovskyy, američki ekonomista porijeklom iz Ukrajine, rekao je za Kyiv Post da očekuje „postepeni, ali nemilosrdni pad životnog standarda zajedno sa većom nezaposlenošću“ u Rusiji.
Rat negativno uticao na ruski BDP
On kaže da postoji “opći konsenzus da je rat negativno utjecao na ruski BDP”, ali dodaje da ukupna statistika rasta vjerovatno ne pokazuje puni negativan utjecaj na prosječnog ruskog građanina, jer “vojni rashodi nadoknađuju pad u sektorima usmjerenim na potrošače .”
Iako bi to moglo biti postepeno opadanje, Lugovskyy kaže da će efekti “biti dugoročni i osjetiti ih buduća generacija”.
„Trenutni nedostatak ulaganja u modernizaciju brzo se povećava i oduzima Rusiji budućnost“, objašnjava on. „Vječno slaba rublja spriječit će Ruse da uživaju u udobnosti na koje su se navikli u posljednjih nekoliko decenija i da skliznu u siromaštvo.”
Prošlog maja, američki novinski izvještaji ukazivali su na to da Rusija razmišlja o kupovini kineskog juana za 200 miliona dolara kako bi “napunila svoje devizne rezerve”.
Prema jednom ekonomistu koji je razgovarao s Kyiv Postom , vlasnici rublja će se vjerovatno pogoršati jer je Peking signalizirao da možda neće biti voljan da nastavi kupovati rublje jer ima svoje ekonomske probleme, uključujući rastuće dugove, koje treba rješavati kod kuće.
Uprkos pokazateljima devalvacije, režim ruskog predsjednika Vladimira Putina najavio je povećanje plata u vladi u narednih godinu dana, dok će štampanje novca samo dodatno pogoršati devalvaciju.