Nakon informacije da su dvije od nekoliko hiljada vakcinisanih osoba u Velikoj Britaniji razvile alergijsku reakciju pojavili su se brojni negativni komentari i pitanja koja nisu realna niti utemeljena, smatra subspecijalista imunolog prof. dr. Jasenko Karamehić.Jedan od najeminentnijih imunologa i stručnjaka u BiH koji je iskustvo stekao i radeći u inozemstvu u razgovoru za Klix.ba kaže da neki sada pokušavaju iskriviti pravu sliku.
“To je kao kada imate novi autoput i dogodi se neka nesreća, na sreću bez smrtnog ishoda. Da li to znači da taj autoput treba zatvoriti? Tako je i s vakcinacijom. Uvijek je bilo neželjenih posljedica i bit će, ali ih je veoma malo u odnosu na benefite. I takve reakcije na vakcinu su mnogo manje opasne od koronavirusa”, govori na početku.
Za tri dana u Velikoj Britaniji hiljade osoba su primile vakcinu, bez posljedica. Samo su se izdvojila ta dva slučaja.
Naš sagovornik kaže da je svaka osoba dužna prije vakcinisanja reći zdravstvenom radniku na njegova pitanja ukoliko ima određenih alergija, kao i to da li je imala reakcija na neke ranije primljene vakcine ili sastojke hrane.
“I to je normalno. Još ako su ovo dvoje bili zdravstveni radnici, morali su reći prije vakcinacije ako imaju historiju nekih alergija. Prije vakcine treba pregledati pacijenta, ako se smatra da ima nešto sporno. Naprimjer, ako pacijent u anamnezi ima da je alergičan na neku hranu, lijekove, ranije sastojke vakcine, na polen ili ambroziju. Takve osobe će se vakcinisati s oprezom, pa možda i sačekati vakcinaciju određeni period jer ipak se radi o novoj vakcini. No očito da to nije urađeno s oprezom, odnosno da to dvoje ljudi nisu rekli što su trebali“, kaže Karamehić.
Britanska regulatorna agencija je objavila ko ne bi smio primiti Pfizerovu vakcinu, a naš sagovornik ističe da su saopćili nešto što se znalo decenijama ranije.
“Svi koji su alergični na neke sastojke, naprimjer na mlijeko, moguće je da budu alergični na neke dijelove vakcine. To je sasvim normalno i ispravno. Velika Britanija ima 67 miliona stanovnika, za tri dana su vakcinisane hiljade ljudi, ali sada se samo govori o alergijskoj reakciji dvije osobe, a hiljade onih koji nisu imali nikakvih problema se i ne spominju”, dodao je.
Svjetski priznatog imunuloga smo pitali i koja je suštinska razlika između vakcine Pfizera i BioNTecha, Moderne i oksfordske/AstraZenece.
“Pfizerova vakcina i Modernina je rađena mRNK (prenosna informaciona tehnologija), što znači da su to sintetizirane molekule RNK. To je sasvim nova tehnologija gdje se one daju u tijelo putem vakcine da simuliraju virus. Kada simuliraju virus, on izazove imuni odgovor organizma. Obloženi su mastima i takve stupaju sa stanicama našeg organizma i izazivaju imuni odgovor. To nije pravi virus, to je sintetizirani virus”, objasnio je.
Što se tiče oksfordske vakcine, riječ je o konvencionalnoj vakcini, dakle razvoj je sličan vakcinama koje su već poznate od ranije. Takve vakcine bi mogle biti najučinkovitije i najdugotrajnije u bliskoj budućnosti.
“Tu imamo dio prave RNK, odnosno manji dio od virusa. Na taj način imamo antigen tj. strano tijelo i tako se prirodno stimulira imuni odgovor. Kao što je i ruska vakcina Sputnik V i kineske. To je klasični pristup razvoju, kao i ranije”, kazao je Karamehić.
Smatra da su sve tri vakcine dobre i kaže da bi bio sretan primiti bilo koju od njih jednako.
“Rusi trenutno rade vakcinu konvencionalnom tehnologijom, kao i Oxfordska. To je kada se radi na tzv. oslabljenom virusu. Oslabite ga onoliko koliko će dati imuni odgovor, a da ne dobijete bolest, jer to je pravi virus. To je npr. virus gripe, nije ništa novo. Ruska i oksfordska vakcina su slične, rađene sa tzv. nosačima, odnosno dijelovima RNK – adenovirusima koji su potpuno bezopasni za organizam”, dodao je.
Postoji i opcija da se u vakcini pusti cijeli virus, ali da se hemijski uništi njegova većina, a da samo njegova genetska struktura pobudi imuni odgovor i da organizmu da kroz nekoliko sedmica stvori antitijela.
Za kraj Karamehić ističe da će sve vakcine, baš kao i Pfizerova, proći sve faze kliničko farmakoloških ispitivanja, regulatorna tijela i zbog toga su potpuno sigurne.
Klix.ba