Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove subote započinje kampanju za formiranje Narodnog pokreta za obranu Srbije. Čemu to uopće služi, osim stvaranju šireg fronta za „obranu Vučića“ od kritike?
Politička situacija u Srbiji je komplicirana, a vlasti se trude da je zakompliciraju još više. Otprilike tako bi se mogle protumačiti najave o formiranju takozvanog Narodnog pokreta za obranu Srbije oko predsjednika Aleksandra Vučića. To bi bio kuriozitet – da lider daleko najjače stranke i čovjek koji dobija preko polovine glasova na predsjedničkim izborima pravi novu političku organizaciju.
Pokret je najavljen još prošle godine, ali do danas nije razjašnjeno što će biti ciljevi ili koji će biti kriteriji za prijem članova. Najavljeno je samo da će pokret biti otvoren za političke organizacije, ali i za nestranačke ličnosti, intelektualce, radnike i seljake.
Čelnici Srpske napredne stranke (SNS) uglavnom iznose fraze o „otvorenosti pokreta za sve dobronamjerne ljude koji žele očuvati Srbiju”, ili kao „blok pristojne Srbije”. Kritičari to ocjenjuju kao novu podjelu u Srbiji, gdje bi svaka kritika vlasti bila proglašena za lijevi ili desni ekstremizam.
Nije još uvijek poznat ni pravni status budućeg pokreta, hoće li to biti neformalna organizacija ili će sudjelovati na izborima. Predsjednik Vučić tvrdi da će pokret „zadržati vanstranački karakter i da njegovo formiranje neće značiti ukidanje SNS”.
Razlog je sporazum o Kosovu?
Ako se ispravno protumače riječi Aleksandra Vučića, to bi trebao biti pokret koji će umjesto čvrstog zalaganja za Zapad ili Istok biti na nekakvom trećem putu, koji bi vodio računa prije svega o interesima Srbije.
Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu kaže za DW da je „na osnovu nekoliko šturih rečenica zaista teško ustanoviti što je poanta”.
„Dominantni narativ je da je SNS u krizi – što ja ne vidim na osnovu rezultata – i da će osnivanjem nečeg novog iz te krize izaći. Ključni problem je što je broj aktera koji bi se tu pojavili ograničen. Tu će i dalje biti značajan dio funkcionera SNS-a, tako da ne vidim kako će se to predstaviti kao nešto novo”, ocjenjuje naš sugovornik.
Bojan Klačar, izvršni direktor beogradskog Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), smatra da je osnovni motiv „potreba SNS-a da se reformira. To bi osim toga omogućilo da Vučić održi obećanje biračima i napusti mjesto predsjednika SNS-a, a nastavi političko djelovanje kroz ovaj pokret. Važan razlog je i da se na ovaj način kreće u predizbornu kampanju”, ističe Klačar.
Zanimljiv moment je potenciranje obrane Srbije, ali se i tu postavlja pitanje obrane od koga: vanjskih faktora ili opozicije koja ne dijeli stavove i politiku Aleksandra Vučića, naročito kada je riječ o rješavanju kosovskog problema.
Dušan Spasojević smatra da je ovo pokušaj zbijanja redova iza Vučića. „Jasno da je u pitanju kontekst sporazuma s Kosovom, i pokušaj da se on opravda ili objasni biračima. Pri tome, ne vidimo neku posebnu artikulaciju nezadovoljstva, ali pretpostavljam da je za Vučića nedopustivo svako snižavanje rejtinga”, napominje Spasojević.
Distanca od desnice
„Ako se već govori o distanciranju, to je prije svega distanciranje od radikalne desnice, jer svi oni koji govore da se pitanje Kosova vrati u ustavne okvire Srbije – govore o rješenjima koja nisu moguća”, kaže Bojan Klačar za DW.
Spasojević smatra da bi takav pokret branio kakvu god politiku Vučića – bez obzira sklopi li ili ne neki deal s Prištinom. „Cilj pokret će biti obrana Vučićevog patriotizma, i onemogućavanje da se to dovodi u pitanje. Tu će se svi baviti samo obranom Vučića, proslavom njegovog rođendana, i ukazivanjem da su svi osim njega protiv naroda i države”, ističe Spasojević.
Primjećeno je već da predsjednik SNS-a na ovaj način pokušava rebrendirati svoju stranku i distancirati se od brojnih afera koje su se nakupile tijekom skoro jedanaest godina vlasti.
Teško je reći da je SNS došao do političkog bankrota, jer stranka i dalje ima visoku podršku biračkog tijela, ali je svakako priznanje da je trag brojnih afera i enormno bogaćenje pojedinaca teško sakriti. Bojan Klačar misli da se ipak prije može govoriti „o ideji da se u stranci obnovi energija, da se u nju uvedu neki drugi ljudi, ili da se nekim ljudima zahvali na saradnji”.
„Moguće je da kroz ovaj pokret Aleksandar Vučić adresira neke negativne pojave koje se vezuju za SNS, i ako su izborni rezultati bili lošiji od očekivanog, da se pronađe neki modus kako zadovoljiti interese i stranke i birača”, naglašava izvršni direktor CeSIDa.
SNS nemoguće reformirati?
Čelnici SNS prilično inzistiraju na tome, a u tome prednjači Aleksandar Vučić, kako će ovo biti obračun s onima koji su imali veliku korist od stranke i iskoristili je za osobno bogaćenje.
No, čak i kada bi te namjere bile iskrene, nameće se pitanje je li SNS politička stranka koja je uopšće sposobna reformirati se? Dušan Spasojević smatra da je to vjerojatno nemoguća misija. „Ovo je tko zna koja po redu najava suočavanja s mangupima u vlastitim redovima”, kaže Spasojević. „Sve dok se netko zaista ne izbaci iz stranke, ne uhapsi, ne procesuira i pravosnažno osudi, nema nikakvog govora o zavođenju reda ili dubinskom čišćenju stranke. Tako će biti i ovaj put, jer bi sve drugo bilo davanje veće slobode tužitelčjstvu sa svim političkim posljedicama koje bi to izazvalo.”