X

Šta trebate znati o leptospirozi, zarazi koja se širi Sarajevom?

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo, Enis Hasanović, donio je odluku o proglašenju epidemije leptospiroze na području ovog kantona.

Kako je izjavio ministar Hasanović, naredba je upravo potpisana i njome se zvanično proglašava epidemija zarazne bolesti leptospiroze u Kantonu Sarajevo.

Tokom trajanja epidemije, sprovodit će se niz mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05).

Među mjerama su: prijavljivanje i epidemiološko ispitivanje slučajeva, zdravstveni nadzor nad oboljelima, informisanje građana, pojačana deratizacija, vanredna dezinfekcija vozila javnog prevoza, intenzivnije čišćenje ulica i trotoara, unapređenje higijene u parkovima, kao i redovan odvoz otpada.

Također, predviđen je pojačan inspekcijski nadzor od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, te provođenje dodatnih mjera prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo KS, koje mogu biti naložene od strane Ministarstva zdravstva ili Vlade Kantona Sarajevo.

Šta je leptospiroza?

Svetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) leptospirozu definiše kao zaraznu bolest uzrokovanu patogenim bakterijama zvanim leptospire, koje se prenose direktno ili indirektno sa životinja na ljude. Prenos sa čoveka na čoveka dešava se veoma retko, piše Oslobođenje.

Leptospiroza je endemična u mnogim zemljama, moguće i širom sveta. Često ima sezonsku distribuciju, a pojavljuje se usled povećanja nivoa padavina ili pri višim temperaturama.

Međutim, bolest se može javiti tokom cele godine. Epidemije mogu biti povezane sa promenama u ljudskom ponašanju, kontaminacijom vode životinjama ili kanalizacijom, promenama u gustini životinjskih rezervoara, ili se mogu javiti nakon prirodnih nepogoda poput poplava.

Najčešći putevi prenosa uključuju direktan kontakt sa urinom ili tkivom inficiranih životinja (najčešće glodara – miševa i pacova, ali i domaće stoke i divljih životinja), kao i indirektan kontakt s kontaminiranom vodom, zemljištem, hranom, predmetima ili kupanjem u zagađenim stajaćim vodama.

Dijagnozu leptospiroze treba razmotriti kod svakog pacijenta koji se javi sa sledećim simptomima: nagli nastup groznice, drhtavica, crvenilo očne spojnice, glavobolja, bolovi u mišićima i žutica.

Preporučuje se kontinuiran nadzor

Period inkubacije obično traje 5-14 dana, ali može biti u rasponu od 2 do 30 dana.

Kliničari ne bi smeli čekati rezultate laboratorijskih testova pre nego što započnu lečenje antibioticima jer serološki testovi postaju pozitivni tek oko sedmicu dana nakon početka bolesti, a kulture mogu postati pozitivne tek nakon nekoliko sedmica.

Preporučuje se kontinuirani nadzor i uspostava sistema za prijavljivanje slučajeva.

Prevencija i kontrola trebaju biti usmjerene na:

  • * izvor infekcije
  • * put prenosa između izvora infekcije i ljudskog domaćina
  • * ili infekciju ili bolest kod ljudskog domaćina.

Mere kontrole mogu se usmeriti na lokalne životinjske rezervoare, a takve mere uključuju:

  • * smanjenje populacije određenih životinjskih rezervoara, npr. štakora;
  • * odvajanje životinjskih rezervoara od ljudskih naselja pomoću ograda i zaštitnih mreža;
  • * vakcinaciju pasa i stoke;
  • * uklanjanje otpada i održavanje čistoće oko ljudskih naselja;
  • * podsticanje ljudi da ne ostavljaju hranu naokolo, posebno u rekreacijskim područjima gde mogu biti prisutni štakori.
Categories: BIH