Stroge mjere kontrole kapitala ruske središnje banke — koje uključuju nalog preduzećima da pretvore 80% svojih deviznih prihoda u rublje — pomogle su oživljavanju posrnule valute. Kremlj je također isprva zabranio ruskim građanima prijenos novca u inostranstvo, a transferi su sada ograničeni na 10.000 dolara mjesečno za pojedince do kraja 2022. godine, navodi se u analitičkom tekstu cnbc.com.
Ruska rublja potpuno se oporavila nakon niza zapadnih sankcija a 7. 3. pala je na najniži nivo od 150 za dolar. Sada se trguje po cijeni od 60 rubalja za jedan dolar što je bolja vrijednost nego prije početka invazije na Ukrajinu.
“Ruska ekonomija nastavlja se oporavljati od početnog šoka krajem veljače i početkom ožujka”, napisao je Goldmanov ekonomist Clemens Graferanije ovog mjeseca. “Zabrinutost za financijsku stabilnost blijedi a rublja je ojačala razine s početka 2020. godine.”
Za mnoge analitičare, međutim, akcije Moskve za obranu svoje valute jednake su manipulaciji, jer je stvorena potražnja koja inače ne bi postojala, a kontrola kapitala je rublja zapravo pretvorila u “upravljanu” valutu.
Charles-Henry Monchau, glavni investicijski direktor u švicarskoj Syz Bank, sugerirao je da, iako je ruska središnja banka upotrijebila niz alata kako bi rublja izgledala vrijedno, vrlo malo ljudi izvan Rusije ”želi kupiti jednu rublju osim ako apsolutno ne moraju”, a trgovci “više ne vide rublju kao valutu slobodne trgovine”.
“Ako Rusija uspije pronaći rješenje za ukrajinski problem uz povlačenje sankcija i obnovu trgovinskih odnosa sa Zapadom, rublja bi potencijalno mogla zadržati svoju sadašnju vrijednost”, rekao je.
S druge strane, ako se mjere povuku bez rješenja, rublja bi mogla propasti, što bi rezultiralo eksplozijom domaće inflacije i dubokom ekonomskom recesijom u Rusiji.
Rusija je također poduzela još jednu mjeru kako bi ojačala svoju valutu.
CBR je nastavio kupovati zlato na domaćem tržištu metala nakon dvogodišnje odsutnosti, u nadi da će pohraniti vrijednost kako bi zaštitio rusko bogatstvo od inflacije u slučaju daljnjeg šoka za deviznu likvidnost.
“Još jedan snažan potez prošao je relativno nezapaženo u zapadnim medijima: Banka Rusije nastavila je kupnju zlata po fiksnoj cijeni od 5000 rubalja po gramu između 28. ožujka i 30. lipnja”, rekao je Monchau iz Syz banke.
Budući da se zlatom trguje u američkim dolarima, Monchau je primijetio da to omogućuje CBR-u da poveže rublju sa zlatom i postavi donju cijenu za rublju u dolarima. Daljnji rast rublja stoga bi mogao povećati cijenu zlata, a Rusija je brzo gomilala plemeniti metal od svoje aneksije Krima 2014., a sada se može pohvaliti petom po veličini zalihama na svijetu.
Stoga taj potez nudi daljnju zaštitu ruske privrede u od ograničenja likvidnosti koja proizlaze iz daljnjih sankcija i pogoršanja deviznih rezervi zemlje za servisiranje dugova denominiranih u dolarima.
Kolektivno poboljšanje podataka navelo je ruskog predsjednika Vladimira Putina da tvrdi da je Zapadni “ekonomski blitzkrieg” – ili “munjeviti rat” – propao.
Ipak, dok se čini da se Rusija odbranila od nadolazećeg ekonomskog kolapsa, dugoročni izgledi su manje optimistični, budući da su negativni učinci mjera ublažavanja i prijetnja daljnjim sankcijama i dalje u igri.
Istraživanje Središnje banke Rusije na više od 13.000 poduzeća nedavno je otkrilo da su mnogi već naišli na probleme s uvozom robe u zemlju.
To uključuje dijelove automobila, ambalažu i mikročipove, a nestašica sirovina prisiljava neke tvrtke da obustave rad tvornice ili traže resurse negdje drugdje, pokazalo je istraživanje.
U međuvremenu, Elina Ribakova, zamjenica glavnog ekonomista na Institutu za međunarodne financije, rekla je prošlog tjedna za BBC da bi “površni” ekonomski pokazatelji malo značili onima na terenu, gdje je sigurnost zaposlenja za mnoge Ruse nejasna.
“Unutar ove godine vidjet ćemo učinak na rusko gospodarstvo jer tvrtke počnu ostati bez dijelova ili opreme i moraju početi otpuštati ljude ili ih stavljati na neplaćeni dopust”, rekla je za Grid News u zasebnom intervjuu ovog tjedna.