Predsjednik Donald Trump na rubu je uvođenja sveobuhvatnih carina za tri najveća američka trgovinska partnera – Meksiko, Kanadu i Kinu. Ovaj potez predstavlja daleko agresivniju upotrebu njegovog omiljenog ekonomskog oružja nego tokom prvog mandata, piše CNN.
Nadolazeće uvozne takse biće veliki test njegove strategije, koju je opisao kao “najveću stvar koju je ikada izmislio”. Ova odluka nosi ogromne rizike i mogla bi značajno uticati na ekonomiju i troškove života, što su ključni faktori za mnoge birače.
Ipak, postoji realna mogućnost da se carine obiju o glavu – mogle bi dodatno podići već visoke cijene u maloprodaji, uzdrmati tržište dionica ili dovesti do ukidanja radnih mjesta u slučaju eskalacije trgovinskog rata.
“Ovo bi mogao biti najveći autogol do sada. To je ozbiljno kockanje i recept za usporavanje ekonomije i rast inflacije”, rekla je Mary Lovely, viša saradnica Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, za CNN.
Moguće posljedice za ekonomiju
Wall Street Journal je u subotu objavio oštar komentar pod naslovom “Najgluplji trgovinski rat u historiji”, navodeći da Trumpovo opravdanje za carine prema Kanadi i Meksiku “nema smisla” te upozoravajući na moguće katastrofalne posljedice.
Trump vidi carine kao moćno pregovaračko sredstvo kojim može vršiti pritisak na saveznike i trgovinske partnere. Smatra ih ključnim alatom za rješavanje problema poput trgovinskog deficita, ilegalne imigracije i šverca droga.
Njegovi pristaše ističu da carine tokom prvog mandata nisu izazvale problematičnu inflaciju. Međutim, sadašnja situacija je potpuno drugačija – danas su cijene života mnogo više, a potrošači, ulagači i Federalne rezerve znatno osjetljiviji na rast troškova.
Trump je sada uveo carine na 1,4 biliona dolara vrijedne uvozne robe, što je tri puta više od 380 milijardi dolara robe pogođene carinama tokom njegovog prvog mandata, prema podacima Porezne zaklade.
Nametanje carina Kanadi i Meksiku moglo bi poremetiti opskrbne lance u usko povezanoj sjevernoameričkoj ekonomiji i dodatno povećati troškove.
“Carine od 25 posto na naše najbliže trgovinske partnere mogle bi desetkovati sjevernoameričku ekonomsku snagu na koju se SAD oslanja. Zašto biste zapalili vlastitu kuću?”, upozorila je Christine McDaniel, bivša dužnosnica trgovine u administraciji Georgea W. Busha.
Udari na ključne sektore
Automobilska industrija mogla bi osjetiti značajan udar, budući da autodijelovi često prelaze granice prije nego što završe u konačnom proizvodu. Prema procjenama Wolfe Researcha, cijena tipičnog automobila prodanog u SAD-u mogla bi porasti za 3.000 dolara.
Naftna industrija također upozorava na moguće posljedice, s obzirom na to da je Kanada najveći strani izvor nafte za SAD. Analitičari predviđaju da bi carine mogle povećati cijene benzina u regijama poput Velikih jezera, Srednjeg zapada i Stjenjaka. Zbog toga je Bijela kuća odlučila ograničiti carine na kanadsku energiju na 10 posto umjesto prvobitno planiranih 25 posto.
Cijene u trgovinama mogle bi dodatno rasti, s obzirom na to da je Meksiko najveći američki strani dobavljač voća i povrća, dok Kanada prednjači u izvozu žitarica, mesa i šećera.
“Ove carine će sigurno povećati troškove potrošačima, posebno u trgovinama i građevinskom sektoru”, rekla je Mary Lovely. Napomenula je da bi promjene u vrijednosti valuta mogle donekle ublažiti efekte, ali ne u potpunosti.
Posljedice
Ekonomske posljedice carina neće se osjetiti odmah, već postepeno, kako se uticaj bude širio kroz opskrbne lance. No, viši troškovi uvoza, uz moguće carine odmazde, mogli bi smanjiti potrošnju i ugroziti ekonomski rast.
Prema procjenama glavnog ekonomista EY-a Gregoryja Daca, trgovinski rat sa Meksikom, Kanadom i Kinom mogao bi smanjiti američki BDP za 1,5 posto u 2025. i dodatnih 2,1 posto u 2026. godini.
“Naglo povećanje carina moglo bi izazvati stagflacijski šok – kombinaciju ekonomskog pada i rasta inflacije – te unijeti nestabilnost na finansijska tržišta”, upozorio je Daco.
Iako još nije jasno kako će se situacija odvijati, jasno je da se Trumpova administracija upušta u izuzetno rizičnu strategiju, kakvu čak ni on nije isprobao tokom prvog mandata.
“Administracija se igra vatrom”, zaključio je Joe Brusuelas, glavni ekonomist RSM-a.