X

Turković i Lavrov: Ruski kulturni centar u Banjoj Luci čim Predsjedništvo BiH počne raditi

Foto: Ministarstvo civilnih poslova BiH

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov istaknuo je danas, 21. decembra da ova zemlja podržava “temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma kao država koja je njegov garant”.

Ponovio je kako se Rusija zalaže za “zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH” te da “Christian Schmidt nije za nas legitiman visoki predstavnik jer nije dobio mandat od svih strana, niti od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija”.

Lavrov je, na početku sastanka sa zamjenicom predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković u Sočiju, kazao kako se za pet dana obilježava 25. godišnjica uspostavljanja bilateralnih odnosa između Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine.

“Za ovaj ne toliko dugi historijski period prošli smo naporan put od međusobnog priznanja do razgranate saradnje. Puno je urađeno u različitim oblastima, kao što su trgovina, investicije i humanitarna sfera”, kazao je Lavrov na sastanku. Dodao je kako Rusija i BiH nemaju, prema njegovom mišljenju, nikakvih otvorenih i neriješenih pitanja.

“Naši predstavnici dobro sarađuju i u okviru međunarodnih organizacija i trebamo to da istaknemo. Mi smo zainteresirani za nastavak ovakvih odnosa s BiH. Podržavamo temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma kao država koja je njegov garant”, ponovio je Lavrov.

Turković je kazala kako BiH smatra Rusku Federaciju kao prijateljsku zemlju i jednu od prvih koja je priznala njenu nezavisnost, dva mjeseca nakon referenduma o nezavisnosti.

“To znači da je Rusija uvijek bila otvorena i puna razumijevanja za BiH i da ju je uvijek podržavala. BiH je utemeljena i postoji na temelju pravde i dogovora između različitih etničkih zajednica i ljudi koji u njoj žive”, kazala je Turković.

Dodala je kako je u Rusiju došla s dobrim vijestima da je postignut konsenzus da se u Banjoj Luci otvori ured Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, na čemu joj je Lavrov zahvalio.

“To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno”, kazala je Turković tokom sastanka s Lavrovom i dodala kako se “očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH”.

Podsjetila je da su BiH i Rusija potpisale dva memoranduma o ekonomskoj te saradnji u oblasti turizma što će intenzivirati odnose dvije zemlje.

Turković je na konferenciji za medije kazala kako susret s Lavrovom dolazi u važnom trenutku za BiH i region.

“Upoznala sam ministra Lavrova sa svojim ličnim viđenjem situacije te da su građani zabrinuti zbog posljednjih dešavanja i donošenjem zaključaka u Narodnoj skupštini BiH. Realizacija zaključaka može ugroziti mir u BiH i regiji i sav progres koji smo napravili u posljednjih godina. Rušenje ustavnog poretka nije put ka miru bilo gdje u svijetu pa tako ni na Zapadnom Balkanu”, smatra Turković.

Kazala je i kako su razgovarali i o statusu Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), čije prisustvo je utvrđeno Aneksom X Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Ruska strana se zalaže za zatvaranje OHR-a kako bi BiH mogla preuzeti sve obaveze i bila kao sve normalne zemlje. S druge strane imamo mišljenje da je prisustvo OHR-a nužno sve dok BiH ne postane funkcionalna zemlja. Nadamo se da će se naći rješenje kojim će biti zadovoljne oba mišljenja”, kazala je Turković.

Turković je kazala i kako je Ruska Federacija imala “važnu i konstruktivnu smirujuću odluku kad god je dolazilo do povišenih tonova u BiH”.

“Rusija, zbog nacionalne i religijske različitosti, može biti za primjer kako raditi na inkluzivnosti i poštivanju različitosti”, kazala je Turković govoreći o ulozi Rusije u BiH.

Lavrov je kazao kako “više od dvadeset godina nakon Daytona imamo vanjski protektorat u BiH preko ‘takozvanog OHR-a'”.

“Vijeće za provedbu mira (PIC), koje uključuje Rusiju, odlučilo je da se ide prema zatvaranju OHR-a. Postavljeni su određeni uvjeti, ali na njima su trebali raditi domaći, a ne međunarodni dužnosnici. Christian Schmidt nije za nas legitiman visoki predstavnik jer nije dobio mandat od svih strana, niti od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ruska Federacija će nastavljati podržavati scenarij u provođenju mirovnog procesa u BiH i stabilizaciji situacije”, kazao je Lavrov na konferenciji za medije.

Radi se o uzvratnoj posjeti Turković na poziv ministra Lavrova, a povodom 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije.

Na sastanku će se, kako je saopćeno, razgovarati o sveukupnim bilateralnim odnosima dvije zemlje, trenutnoj situaciji u BiH, ali i regionalnim pitanjima. Nakon sastanka ministara, održat će se i sastanak delegacija dva ministarstva vanjskih poslova.

Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov posjetio je Bosnu i Hercegovinu 15. decembra 2020. godine.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili su da prisustvuju sastanku s njim, zbog, kako su na posebnoj konferenciji za medije objavili, “nipodaštavanja i negiranja BiH”.

Nedostatak zastave Bosne i Hercegovine na sastanku ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, opredijelili su članove Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da odbiju sastanak sa Lavrovom, objasnili su.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov susreo se dan ranije u Istočnom Sarajevu sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom i predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

Lavrov je održao i sastanak s liderom Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Draganom Čovićem na kojem je, kako je saopšteno, razgovarano o političkoj situaciji u BiH i hitnosti promjene Izbornog zakona BiH.

Tokom te posjete se susreo i sa Turković, a nakon sastanka je potpisan Plan konsultacija između BiH i Rusije za period 2020/2021. godinu.

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) formalno su imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika 27. maja. Rusija nije saglasna s imenovanjem Schmidta. Ruski stav je da u BiH ne postoji visoki predstavnik jer, prema njima, nije ispoštovana procedura imenovanja Schmidta .

Ovlasti visokog predstavnika su na meti kritika predstavnika Srba u BiH, koji su usko povezani s Rusijom, jer ne postoji mogućnost žalbe na njegove odluke, koje na snagu stupaju čim ih donese. Ured visokog predstavnika otpuštao je službenike, uključujući sudije, državne službenike i članove parlamenta u svojim ranijim godinama postojanja.

Rusija se, uz Kinu, zalaže za oduzimanje ovlasti međunarodnom visokom predstavniku (OHR) u Bosni i Hercegovini odmah, te da se ova pozicija u potpunosti ukine u roku od dvije godine. To su ove dvije zemlje zatražile i u rezoluciji u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Predstavnici iz RS od jula bojkotuju i rad institucija BiH, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

slobodnaevropa.org

Categories: Svijet
Tags: istaknuto