U Hrvatskoj je u ponedjeljak (13. rujna) počeo popis stanovništva, koji će trajati do 26. rujna.
Popis će se provoditi u dvije faze. Od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021. samopopisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. popisivači obavljaju “klasično” popisivanje onih koji se nisu samopopisali i rade terensku kontrolu prve faze popisa.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je sa sjednice Vlade 9. rujna pozvao građane da sudjeluju u popisu.
“Građani mogu od 13. do 26. rujna samopopisati sebe i svoju obitelj preko sustava e-građanin, a nakon toga kreće od 27. rujna do 17. listopada uobičajeni način putem popisivača kojih će biti oko 8.000”, kazao je Plenković.
Preko 80 velikih billboarda s porukom “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin” postavljeno je u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske manjine žive u značajnijem broju.
Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj izbacilo je spot za medijsku kampanju “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin” kojom pozivaju svoje sunarodnjake da se uključe u popis stanovništva na internetu.
“Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina, zato što su naša prava u velikoj mjeri određena brojkama i postotcima”, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov, predsjednica Zastupničkog kluba Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom Saboru.
Zastupljenost od 1,5 posto neke manjine u ukupnom stanovništvu daje pravo na najmanje jednog, a najviše 3 zastupnika u Saboru, ovisno o postotku pripadnika manjina u nekoj jedinici lokalne samouprave one ostvaruju pravo na određeni broj vijećnika.
Tamo gdje ih ima trećinu ili više ostvaruju pravo na službenu upotrebu jezika i pisma manjine pored hrvatskoj jezika i latinice, postotci određuju razinu prava na obrazovanje na jeziku i pismu manjine, očuvanje i promicanje vlastite kulture i drugo.
Prema podacima bošnjačkih organizacija, na popisu stanovništva 2011. godine bilo je u Hrvatskoj popisano 31.479 pripadnica i pripadnika bošnjačke manjine. To je 0,73 od kupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Najviše ih je živjelo u Zagrebu – njih 8.119. Bosanski kao materinski jezik je upisalo 16.856 hrvatskih državljanki i državljana.
Bošnjačka manjina u aktualnom izbornom zakonodavstvu nema vlastitog saborskog zastupnika, već jedan zastupnik predstavlja slovensku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i albansku manjinu.
Aktualno tih pet “ex-Yu” manjina u Saboru predstavlja zastupnica albanske manjine Emina Lekaj Prljaskaj. Cilj je – imati vlastitog bošnjačkog zastupnika, najavljuje Hodžić.