Rusija bi mogla biti spremna da dozvoli upotrebu dijela svoje zamrznute državne imovine vrijedne 300 milijardi dolara za obnovu Ukrajine, ali uz određene uslove – uključujući to da dio sredstava bude usmjeren na teritorije pod njenom kontrolom, rekli su izvori upoznati s pregovorima za Reuters.
Prema tim izvorima, Moskva i Washington su 18. februara održali prve direktne pregovore o okončanju rata u Saudijskoj Arabiji. Predsjednici Vladimir Putin i Donald Trump izrazili su optimizam da bi dogovor mogao biti postignut.
Treba istaći da je Joe Biden na odlasku odobrio upotrebu dijela ovog novca za pomoć Ukrajini a NATO saveznici su izradili plan podrške odbrani ove zemlje koji bi bio otporan na Donalda Trumpa. Većina zamznutog ruskog novca nalazi se u Evropskoj uniji tačnije u Belgiji, a njegova upotreba za odbranu Ukrajine već dugo je predmet rasprava.
Nakon što je Rusija 2022. godine poslala svoje trupe u Ukrajinu, Zapadne zemlje su zamrzle veliki dio njene državne imovine, uključujući rezerve u državnim obveznicama koje se nalaze u evropskim finansijskim institucijama.
Iako su razgovori u početnoj fazi, jedan od prijedloga koji se razmatra uključuje korištenje značajnog dijela ruskih zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine u okviru mogućeg mirovnog sporazuma. Svjetska banka procjenjuje da će troškovi obnove premašiti 486 milijardi dolara.
Podjela sredstava i pravne prepreke
Jedan od izvora navodi da bi Rusija mogla pristati da do dvije trećine zamrznutih sredstava bude usmjereno za obnovu Ukrajine, ali samo uz čvrste garancije o načinu njihove raspodjele i izdvajanje dijela za ruski kontrolisane oblasti.
Unutar Zapadnih zemalja postoje nesuglasice o tome kako ta sredstva iskoristiti. Dok neki zagovaraju njihovu zapljenu i direktno preusmjeravanje Ukrajini, drugi upozoravaju na moguće pravne prepreke i ekonomske posljedice koje bi ovakva odluka mogla izazvati na globalnom finansijskom tržištu.
Rusija, s druge strane, tvrdi da bi jednostrana konfiskacija sredstava predstavljala presedan koji narušava principe međunarodnog tržišta. Moskva je već upozorila da bi u tom slučaju mogla preduzeti mjere protiv kompanija iz “neprijateljskih zemalja”.
Uprkos svim izazovima, pregovori o ovom pitanju nastavljaju se, dok zapadne vlade, uključujući Njemačku i Evropsku centralnu banku, pokušavaju pronaći pravno održivo rješenje koje bi omogućilo korištenje zamrznutih ruskih sredstava bez narušavanja globalnog ekonomskog poretka.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas