Oružane snage Brazila su stavljene u stanje povišene pripravnosti zbog primijećenog kretanja vojne opreme i osoblja u istočnoj Venecueli na granici Gvajane koje je nedavno otkriveno, a dužnosnici vjeruju da bi Venecuela uskoro mogla napasti malu južnoameričku državu.
Esekibo, teritorija veća od Grčke i bogata naftom i mineralima, nalazi se u srcu teritorijalnog spora između Venecuele i Gvajane. Ovaj spor, koji traje već decenijama, ponovo je došao u fokus nakon što je vlada Venecuele održala simulirani referendum 19. novembra kako bi upoznala birače sa procesom pred zvanični referendum.
Zvanični referendum je zakazan za 3. decembar. Međutim, ovaj potez je izazvao zabrinutost među stanovnicima Essekiba i Gvajane, s obzirom na potencijalne planove Venecuele za invaziju.
Vlada Gvajane je navodno podnela žalbu Međunarodnom sudu pravde, tražeći rezoluciju kojom bi se suspendovao referendum. Ova situacija je složena i osetljiva, sa implikacijama za ljude koji žive u ovim regionima i za međunarodne odnose.
Ovaj teritorijalni spor između Venecuele i Gvajane nije nov. Međutim, nedavni potezi Venecuele su ponovo privukli pažnju svetske javnosti na ovu temu. Dok se čeka odluka Međunarodnog suda pravde, stanovnici Esekiba i Gvajane žive u neizvesnosti.
Ovo je samo jedan od mnogih teritorijalnih sporova širom sveta. Međutim, ono što ga čini posebno značajnim su potencijalne ekonomske i političke posledice koje bi mogle proisteći iz konačne odluke. Nafta i minerali čine Esekibo privlačnim ne samo za Venecuelu i Gvajanu, već i za druge globalne sile.
SAD podržavaju Gvajanu
Stav Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je da podržavaju mirno rešavanje ovog pitanja1. SAD su se obavezale da će poštovati odluku arbitraže iz 1899. godine koja je dodelila region Essekibo Gvajani1. Međutim, Venecuela tvrdi da su SAD bile jedan od odgovornih za navodnu arbitražnu prevaru i stoga su odgovorne za postojanje granične kontroverze1.
Što se tiče prisustva američke vojske, Venecuela je optužila vladu Gvajane da sprovodi vojne operacije u Essekibu zajedno sa Južnom komandom SAD-a kako bi “zaštitila energetske korporacije SAD-a” koje eksploatišu resurse u spornom području234. Međutim, ministar spoljnih poslova Gvajane, Hugh Todd, demantovao je širenje vojnog prisustva u Esekibu i optužio venecuelansku stranu za širenje dezinformacija i podsticanje podele u regionu. Takođe je izričito demantovao tvrdnje Venecuele da je Gvajana dala SAD-u dozvolu za uspostavljanje vojne baze u Esekibu.
Referendumska pitanja
Referendum u Venecueli, zakazan za 3. decembar 2023. godine, sastoji se od pet pitanja:
1- Da li se slažete da odbacite svim sredstvima u skladu sa zakonom, liniju koju je prevarantski nametnula Arbitražna odluka iz Pariza 1899. godine, koja nastoji da nas liši naše Gvajane Essekiba?
2- Da li podržavate Ženevski sporazum iz 1966. godine kao jedini važeći pravni instrument za postizanje praktičnog i zadovoljavajućeg rešenja za Venecuelu i Gvajanu u vezi sa kontroverzom oko teritorije Gvajane Essekiba?
3 – Da li se slažete sa istorijskim stavom Venecuele da ne priznaje nadležnost Međunarodnog suda pravde za rešavanje teritorijalne kontroverze oko Gvajane Esekiba?
4- Da li se slažete da se suprotstavite, svim pravnim sredstvima, tvrdnji Gvajane da jednostrano raspolaže morem čija je delimitacija u toku, nezakonito i u suprotnosti sa međunarodnim pravom?
5 – Da li se slažete sa stvaranjem države Gvajana Essekiba i razvojem ubrzanog plana za sveobuhvatnu brigu o sadašnjem i budućem stanovništvu te teritorije, koji uključuje, između ostalog, dodeljivanje državljanstva i lične karte? Venecuela, u skladu sa Ženevskim sporazumom i međunarodnim pravom, shodno tome uključuje navedenu državu na mapu venecuelanske teritorije?
Ova pitanja su postavljena kako bi se stekla podrška za niz akcija, uključujući konačno odbacivanje Arbitražne odluke iz 1899. godine, aneksiju regiona Essekibo i njegovo uključivanje u Venecuelu kao novu venecuelansku državu, kao i dodeljivanje venecuelanskog državljanstva i nacionalnih identifikacionih kartica stanovništvu.
View Comments (1)