Evropski sud za ljudska poništio prvostepenu presudu u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.
Veliko vijeće utvrdilo je da ljudska prava Slavena Kovačevića nisu prekršena.
– Sud je potvrdio prigovor Vijeća monistara na prihvatljivost zahtjeva na osnovu toga da je podnosilac zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu člana 35. stav 3. (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da nije imao status žrtve prema članu 14. Konvencije, u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju i članom 1. Protokola br. 12, navodi se u obrazloženju.
Nezadovoljan zbog diskriminacije, Kovačević je krajem augusta 2022. godine podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.
Kovačević je u svojoj apelaciji naveo da građani BiH nemaju nikakvo pravo niti mogućnost za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, što je Evropski sud u prvoj odluci ocijenio diskriminatornim. Da je presuda potvrđena i provedena, uloga i način izbora Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bi se iz korijena promijenila.
Sud je tada utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.
Tadašnju presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Ubrzo po toj presudi, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu, koju je prihvatilo Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava.
Obrazloženje
U saopćenju je navedeno i kratko pojašnjenje za odluku koju su donijeli, a puni tekst objašnjenja odluke bit će objavljen naknadno.
“Sud je prihvatio prigovor Vlade na dopuštenost tužbe na osnovu toga što je podnosilac zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje žalbe u smislu člana 35 stav 3 (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da nije imao status žrtve u skladu s članom 14. Konvencije, u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju i članom 1. Protokola br. 12”, kratko je rečeno u saopćenju.
U članu 35., stavu 3(a) Evropske konvencije o ljudskim pravima stoji da će “Sud proglasiti nedopuštenom svaku pojedinačnu žalbu podnesenu u skladu s članom 34. ako smatra da je tužba nespojiva s odredbama Konvencije ili njenih Protokola, očigledno neosnovana ili predstavlja zloupotrebu prava na pojedinačnu predstavku.”
Što se tiče člana 14. ove konvencije, u njemu stoji da će se “uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom osigurati bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status.”
Prema odluci Velikog vijeća, Kovačević nije imao status žrtve u kontekstu ovog dijela Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Potpuna odluka, kada se objavi, dat će dodatna objašnjenja, a vrijedi istaći da aplikant nema pravo na žalbu na ovu odluku, jer su odluke Velikog vijeća obavezujuće.