Venecuela je pojačala svoju vojnu prisutnost u blizini granice s Gvajanom, uprkos tome što je Karakas saopštio da će nastojati da diplomatskim putem riješi dugogodišnji teritorijalni spor oko Essequiba, naftom bogatog dijela gvajanske teritorije.
Napetosti su porasle prošle godine nakon referenduma u Venecueli na kojem su birači pristali na stvaranje venecuelanske države unutar sporne regije. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji dok se bauk oružanog sukoba nadvio nad regijom, pišu svjetski mediji.
Kršenje decembarskog sporazuma
Vlada Gvajane saopštila je 10. februara da ima dokaze satelitskih snimaka prijateljskih zapadnih saveznika koji pokazuju kretanje vencuelanske vojske u blizini istočne granice te južnoameričke zemlje s Gvajanom, prenosi Associated Press.
Zvaničnici tvrde da administracija venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura krši mirovni sporazum potpisan na Karibima u decembru u kojem su se dvije zemlje dogovorile da neće koristiti silu niti prijetiti jedna drugoj.
Reakcija Gvajane na najnoviji razvoj događaja uslijedila je nekoliko sati nakon što su satelitske slike koje je objavio američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazale da Venecuela širi svoju bazu na otok Ankoko, čiju je polovinu Venecuela otela od Gvajane sredinom 1960-ih, i obližnju Puntu Barima, manje 80 kilometara od granice s Gvajanom.
Ministar vanjskih poslova Hugh Todd i ministar vanjskih poslova Robert Persaud rekli su da Gvajana prati situaciju preko granice dok je venecuelansko ministarstvo odbrane optužilo Gvajanu da neodgovornim postupcima i medijskom obmanom ugrožava sporazum iz decembra, tvrdeći da je “Essequibo naš”.
Dvije strane su se decenijama svađale oko graničnih linija, naglašava Associated Press i dodaje da Gvajana tvrdi da je međunarodna komisija za granice iz 1899. jednom zauvijek odredila granicu. No, više od 60 godina Venecuela optužuje komisiju da ju je prevarila oko regije Essequibo.
Gvajana je iznijela pitanje Svjetskom sudu u Holandiji radi konačne presude, dok je Venecuela istakla da preferira direktne bilateralne razgovore.
Sporno bušenje nafte
Venecuela je obećala “snažan odgovor” ukoliko u spornim vodama kod susjedne Gvajane započne bušenje nafte, kao što je početkom februara najavio američki naftni div ExxonMobil, ističe agencija France-Presse.
Iako Karakas već dugo tvrdi da polaže pravo na regiju Essequibo, retorika je pojačana otkako je Gvajana počela počeo izdavati dozvole naftnim kompanijama za rad tamo.
Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino napisao je na X da, iako ExxonMobil može imati zaštitu Sjedinjenih Država i Gvajane, “u pomorskom prostoru koji s pravom pripada Venecueli, dobit će proporcionalan, snažan odgovor koji se pridržava zakona”.
ExxonMobil, koji je otkrio goleme rezerve sirove nafte kod Gvajane 2015., objavio je 6. februara da planira izbušiti dvije istražne bušotine ove godine u blizini obale Essequiba, kojim Gvajana upravlja više od jednog vijeka.
Potpredsjednica Venezuele Delcy Rodriguez je već 7. februara optužila je ExxonMobil da želi “zaštititi svoje nezakonite operacije u moru koje čeka razgraničenje, pod ratnohuškačkim plaštom Sjedinjenih Država u suučesništvu s Gvajanom”.
U decembru je, podsjeća AFP, venecuelanski predsjednik Maduro raspisao kontroverzni neobavezujući referendum na kojem je velikom većinom odobreno stvaranje venecuelanske pokrajine u Essequibu, što je izazvalo strahove od vojnog sukoba u uglavnom mirnoj Južnoj Americi.
Napetosti su se dodatno rasplamsale kada je Britanija poslala ratni brod na to područje, što je natjeralo Madura da mobilizuje 5.600 vojnika u vojnim vježbama blizu granice.
Međutim, napetosti su se smanjile nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Brazilu u januaru, nakon ranijih razgovora licem u lice između Madura i predsjednika Gvajane Irfaana Alija, koji su se složili da neće pribjegavati upotrebi sile.
Madurovo zveckanje oružjem
Iako je Maduro u decembru obećao da neće poduzimati vojne akcije protiv svog susjeda, snimci koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu sugerišu gomilanje vojnih snaga dok Maduro pojačava svoje prijetnje pripajanjem naftom bogatog susjeda zemlje, naglašava Guardian.
Christopher Hernandez-Roy, zamjenik direktora CSIS-ovog programa za Ameriku, rekao je: “Istog dana kada se venecuelanski ministar vanjskih poslova sastaje s gvajanskim diplomatima, venecuelanska vojska izvodi tenkovske vježbe samo nekoliko koraka od Gvajane. Sve nam ovo govori da Maduro vodi dvoličnu politiku”.
Snimci iz zraka pokazuju da je venecuelanska vojska poslala tenkove i patrolne čamce opremljene projektilima na granicu.
Analitičari su vidjeli Madurovo zveckanje oružjem kao sredstvo za izgradnju podrške uoči izbora koji se očekuju ove godine, ali su sugerisali da bi to mogao biti i pokušaj pritiska na Gvajanu da podijeli prihode od nedavnih naftnih otkrića.
Ekonomija Venecuele je, napisao je Guardian, doživjela kolaps u posljednjoj deceniji uprkos tome što ima neka od najvećih nalazišta na svijetu.
“Sve ovo sugeriše da je Maduro možda prvobitno imao domaće razloge za ono što radi, ali sada je strategija prisiliti Gvajance na neku vrstu ustupaka”, rekao je Hernandez-Roy.
Zabrinutost Washingtona
Madurovo raspoređivanje, uz referendum koji je održao u decembru na kojem je rekao da milioni Venecuelanaca odobravaju planove za zauzimanje Essequiba, uznemirilo je Washington koji je dodatno napet u oblikovanju odgovora na saveze Venecuele s Rusijom, Iranom i Kinom, ukazuje Wall Street Journal.
Proteklih mjeseci, američki zvaničnici iz Ministarstva odbrane i Bijele kuće posjetili su glavni grad Gvajane, Georgetown, radi razgovora o povećanju saradnje. Predsjednik Ali je rekao da će njegova vlada uskoro kupiti američke helikoptere, dronove i drugu odbrambenu opremu.
Do vojnog gomilanja Venecuele u blizini Gvajane došlo je nakon što su SAD ublažile neke američke ekonomske sankcije kako bi podstaknule Madura da održi poštene izbore i primi venecuelanske migrante deportovane iz SAD-a. Umjesto toga, kažu organizacije za ljudska prava, Maduro je zatvorio disidente i zabranio rivalima da se kandiduju na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati kasnije ove godine.
Prijetnje Venecuele izazvale su zabrinutost kod drugih susjeda, uključujući Madurovog bliskog saveznika Brazila, koji je posljednjih dana rasporedio desetine oklopnih vozila i vojnika kako bi pojačao sigurnost na svojim granicama s Venecuelom i Gvajanom.
S druge strane, ističe Wall Street Journal, Maduro je veći dio svog gnjeva usmjerio prema Exxonu, koji je prije mnogo godina odustao od poslova u Venecueli zbog sukoba sa socijalističkom vladom i od tada radi u Gvajani.
Maduro je nakon decembarskog referenduma predstavio novu kartu Venecuele s proširenom granicom rekavši da su “jedini gubitnici vlada Gvajane, Exxon Mobil i carstvo SAD-a”, te da će “Gvajana i Exxon Mobil morati pregovarati s nama”.
Ipak, dodaje list, bivši visoki venecuelanski vojni zvaničnici i analitičari vojske te zemlje ne misle da režim planira invaziju. Umjesto toga, oni vjeruju da režim, videći koliko je malena Gvajana od siromašne zemlje postala važan proizvođač nafte, želi pregovarati o nekakvom dogovoru koji bi mogao koristiti Venecueli.
“Ono što pokušavaju učiniti je iznuda”, rekao je Isidro Perez, bivši pukovnik venecuelanske vojske.
Ipak, naglašava njujorški list, pojačane napetosti na sjevernom dijelu Južne Amerike podstakle su procjenitelje rizika brodarske industrije pri Lloyd’s Market Association u Londonu da stave Gvajanu na svoj globalni popis područja pogođenih ratom, piratstvom i terorizmom.
Određivanje povećava troškove osiguranja za operatere i stavlja vode Gvajane na isti nivo rizika kao što je Crveno more, gdje su Huti pobunjenici koje podržava Iran napali brodove, kao i crnomorske rute ugrožene ruskom invazijom na Ukrajinu.