Pristalice češke opozicije u proteklom periodu uspjele su na ulice izvesti desetine hiljada ljudi tražeći ostavku Vlade, istupanje Češke iz EU i NATO-a i jeftin gas iz Rusije.
Oko ovih ciljeva naravno nisu bile saglasne sve stranke unutar širokog opozicionog bloka ali su demonstracije na glavnom trgu u Pragu u desničarskim krugovima probudili nadu da bi se Češka mogla okrenuti Putinu poput Orbanove Mađarske.
Sa druge strane i pristalice pro zapadne politike održali su skup podrške Ukrajini pa su predsjednički izbori bili pravi test odnosa snaga u toj zemlji i njene podrške daljim sankcijama Rusiji i pružanju podrške Ukrajini. Prema anketi agencije Kantar CZ, podrška za vojnu pomoć Ukrajini pala je u novembru sa 61% na 53%, podrška embargu na ruske energente pala je na 48% – dok je 47% ispitanika protiv.
Česi su u nedelju birali između nekadašnjeg načelnika Generalštaba, a zatim šefa Vojnog komiteta NATO, generala u penziji Petra Pavela i petog najbogatijeg Čeha i bivšeg premijera Andreja Babi. Pavel je proevropski nezavisni kandidat, kojem je Vaclav Havel uzor a imao je i podršku Vlade koja slijedi aktuelnu politiku zapada u Ukrajini.
Babiš je poduzetnik i bivši premijer, sada lider opozicije, prijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana ali nije proruski orijentisan. Babiš je u kampanji takođe imao i podršku odlazećeg predsjednika Miloša Zemana a mediji ga ocjenjuju kao populističkog tajkuna sličnog Donaldu Trampu.
U kampanju Babiša uključio se na sebi svojstven način i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je sa predsjednicom Mađarske i kandidatom za predsjednika Češke obišao ogradu granici Mađarske i Srbije koja valjda predstavlja simbol njihove zajedničke antimigrantske politike koja bi se trebala dopasti glasačima desnice.
Prljava kampanja
Babiš je predizbornu kampanju vodio uvjeravajući glasače da Pavel želi Češku uvesti u rat s Rusijom a sličan narativ plasirao je i Viktor Orban tokom izbora koji su se u aprili održali u toj zemlji.
Babiš je čak doveo u pitanje poštivanje NATO-ove garancije međusobne obrane. Njegov odgovor na pitanje voditelja u predizbornoj debati bio je da “apsolutno ne bi” poslao češku vojsku u Poljsku ako je napadne Rusija.
Sa druge strane kampanja lažnim informacijama viđena u virjeme izbora Donalda Trampa ponovo se mogla vidjeti. Društvenim mrežama je kružila snimka Pavelove izjave montirana tako da izgleda kao da zagovara izravni rat s Rusijom, iako to nije njegov stav, a njegovi glasači dobivali su SMS-ove s lažnim pozivom da se “jave u najbližu granu oružanih snaga, gdje će dobiti potrebno oružje za mobilizaciju u Ukrajinu”.
Ali Pavel je na kraju uvjerljivo dobio Babiša, i to uz rekordni odaziv birača od preko 70%. On je u drugom krugu osvojio 58,33 odsto glasova ili gotovo milion glasova više.
Pavelove prve akcije nakon pobjede na češkom predsjedništvu uključivaće kako je najavljeno razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predsjednikom Tajvana Tsai Ing-wen što je jasan signal budućeg kursa vlade i predsjedniak Češke.
Sa drughe strane odlazeći češki predsednik MIloš Zeman tokom oba mandata bio je izrazito proruski orijentisan, njegov izbor na drugi petogodišnji mandat 2018. godine ruski mediji dočekali su čak naslovima „naš čovek u Pragu“, a ruskog predsednika Vladimira Putina nazivao je prijateljem sve do napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
“Pavel će biti velika promjena – to se ne može precijeniti. U posljednjih 10 godina imali smo predsjednika koji je na mnogo načina bio sramota za Češku. Bio je proruski orijentiran, zaobilazio je ustav i bio grub i uvredljiv”, komentirao je za Guardian Jiří Pehe, politički analitičar i rektor Sveučilišta New York u Pragu, misleći na dosadašnjeg predsjednika Miloša Zemana.
Zeman je na kraju svog mandata posjetio Beograd gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ponovio svoje ranije stavove o Kosovu. Zeman je istakao da to što Srbija nije uvela sankcije Rusiji “može da bude prednost za ulogu medijatora” u ratu u Ukrajini.
“Položaj neutralnosti Srbije, da ne podržava sankcije Rusiji, može da bude na neki način i prednost za eventualnu ulogu medijatora jer posrednik ne sme da jasno stoji na jednoj ili drugoj strani”, rekao je Zeman na konferenciji za novinare sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 30. januara.
View Comments (2)