Namjera Vlade Crne Gore da olakša uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva, a time i biračko pravo zasad nepoznatom broju građana, izazvalo je oštre reakcije opozicionih stranaka i nacionalnih crnogorskih organizacija koje su najavile protest 8. aprila ispred sjedišta Vlade u Podgorici, u 11 sati, za kad je zakazan i početak sjednice.
Vlada bi trebalo da na sjednici razmotri i vjerovatno usvoji izmjenu Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva kojom će biti omogućeno da državljanstvo Crne Gore steknu i osobe koje imaju dozvolu o privremenom boravku u državi.
Do sada su za crnogorsko državljanstvo mogle da apliciraju samo osobe kojima je odobren stalni boravak.
Zbog činjenice da je Crna Gora ima mali broj stanovnika, oko 620.000, sticanje državljanstva je veoma restriktivno, a nije dopušteno ni posjedovanje dvojnog državljanstva osim u izuzetnim slučajevima.
Aktuelne propise o načinu sticanja državljanstva donijela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena na izborima avgusta 2020. godine, nakon tri decenije vladanja.
Novu vlast su formirali prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA.
Vlada koju su te partije izabrale na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem sada namjerava da promijeni te propise.
Oštre reakcije bivše vlasti
Na najavu iz Vlade Crne Gore da će liberalizovati sticanje crnogorskog državljanstva, reagovale su sve opozicione stranke ocjenom da Vlada namjerava da u crnogorsko državljanstvo i birački spisak uvede više desetina osoba porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije čime bi se sproveo, kako su navele etnički, demografski i izborni inžinjering.
DPS Mila Đukanovića održao je sjednicu predsjedništva 7. aprila, sa koje je poručeno da će svim sredstvima braniti nacionalne i državne interese Crne Gore.
“Aktuelna parlamentarna većina jeste osvojila potrebnu većinu da bi formirala Vladu kako bi vodila unutrašnju i spoljnu politiku, ali to ne znači da je dobila pravo da svojim djelovanjem obezdržavi Crnu Goru i uvede je u velikosrpski nacionalni projekat”, kaže se u saopštenju DPS-a.
“Odluka kojom se mijenjaju uslovi za sticanje crnogorskog državljanstva, je u direktnoj suprotnosti sa državnim interesima Crne Gore”, ocijenio je Socijaldemokrata Damir Šehović navodeći da je glas za takvu promjenu “glas za izdaju sopstvene države”.
Ministar odbacuje optužbe
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović odbacio je ove optužbe, navodeći da je sređivanje stanja u ovoj oblasti u interesu cijele države optužujući upravo bivšu vlast za manipulacije.
“Oni znaju kako se manipuliše sistemom, oni znaju kako se pravi etnički i izborni inženjering. Kada je njima odgovaralo davalo se državljanstvo šakom i kapom, kada je njima odgovaralo brisalo se i nije se brisalo iz registra prebivališta”, kazao je ministar.
On je potvrdio za televiziju Vijesti da će odluka o promjeni kriterijuma “olakšati sticanje državljanstva”, ali nije mogao da precizira o kolikom se broju građana radi.
Sekulović je odbacio procjene opozicionih stranaka da bi državljanstvo Crne Gore moglo dobiti više desetina hiljada građana.
“Sva lica koja budu ispunjavala navedene uslove, moraće da se odreknu matičnog državljanstva, osim kad se radi o bračnim drugovima”, rekao je Sekulović.
Naime, bračni partner ne mora da se odrekne sopstvenog državljanstva stupanjem u brak sa crnogorskim državljaninom. Svi ostali, koji žele da dobiju ili zadrže crnogorsko državljanstvo, moraju da se odreknu matičnog jer crnogorski zakoni ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo.
Iako je taj zakon donijet dvije godine nakon što je Crna Gora referendumom izašla iz zajedničke države sa Srbijom, njegova primjena do danas je ostala sporna.
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, gostujući na javnom servisu, replicirao je ministru Sekuloviću:
“Ovo o čemu govori ministar, da je to u interesu države u cjelini, slažem se, ali nije rekao koje države. Ovo definitivno nije u interesu Crne Gore. Ovo je isto što je uoči referenduma o nezavisnosti (2006.) pokušao da uradi tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica, pokušavajući da za 260 hiljada ljudi koji su živjeli u Srbiji, a bili porijeklom iz Crne Gore, izbori pravo glasa na referendumu.”
Neke procjene govore da bi, izmjenom Odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva, između 13.000 do 15.000 lica odmah steklo uslov za prijem u crnogorsko državljanstvo, dok bi vremenom taj uslov ispunilo još 20.000 građana koji su porijeklom uglavnom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije.
Planirano i brisanje prebivališta za dio dijaspore
Uz izmjene kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva, Vlada je uputila poziv za javnu raspravu o Zakonu o registrima prebivališta i boravištu kojim bi se privremeno zaposleni u inostranstvu brisali iz registra prebivališta, a u skladu sa tim i iz biračkog spiska.
O ovim promjenama na prijedlog Vlade odlučivaće Skupština pošto se radi o zakonu.
Poslanik Albanske koalicije Fatmir Đeka rekao je da je zabrinut ovim najavama jer bi time najviše bili pogođeni Albanci koji su iz ekonomskih, a u 90-im i iz političkih razloga, morali da napuste dom navodeći da posljedice ovakvog “uređivanja” mogu biti “veoma opasne”.
Za sada se u javnosti barata cifrom od oko 40.000 crnogorskih državljana iz dijaspore koji bi gubljenjem prebivališta izgubili i biračko pravo.
DF, u kome dominiraju srpske nacionalne stranke, ranije je najavio “čišćenje” biračkog spiska od dijela dijaspore, među kojima su dominantno pripadnici manjinskih naroda.
Od parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, DF je vodeći dio vladajuće koalicije, dok su stranke nacionalnih manjina, koje su godinama bile dio vladajuće koalicije sa DPS-om prešle u opoziciju.
Opozicione partije su i ovaj Zakon oštro kritikovale, konstatujući da vladajuća većina želi njegovim promjenama da oduzme pravo glasa državljanima Crne Gore, a da u birački spisak uvede nove birače preko olakšavajuće procedure za sticanje crnogorskog državljanstva.
Propisi koji regulišu načine sticanja državljanstva
Pitanja dobijanja državljanstva regulisan je sa dva propisa, Zakonom o državljanstvu iz 2008. i naknadnom Odlukom Vlade Crne Gore o kriterijumima za sticanje državljanstva.
Vlada Zdravka Krivokapića namjerava da promijeni samo Odluku i za što joj ne treba saglasnost Skupštine i to dio koji se odnosi na tumačenje što je zakoniti boravak.
Zakonom, koji je na snazi, osoba može dobiti državljanstvo ako u Crnoj Gori zakonito boravi deset godina.
Odlukom, koju je usvojila prethodna vlast, propisano je da zakoniti boravak podrazumijeva stalni boravak koji se dobija nakon pet godina privremenog boravka.
To je praktično značilo da osoba u Crnoj Gori treba da boravi neprekidno 15 godina, odnosno pet privremeno dok ne dobije stalni boravak (po propisu Odluke) pa onda još i deset stalnog boravka (po Zakonu) da bi dobila državljanstvo.
Prema Odluci novih vlasti, zakoniti boravak podrazumijevaće i privremeni.
slobodnaevropa.org