Vlada Holandije namjerava da svojim mirovnjacima, koji su bili dio UN-ovih trupa u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, u julu 1995. godine, isplati po 5.000 eura u, kako se navodi odluci, ‘znak priznanja za izuzetne okolnosti u kojima su djelovali’.
Ministrica odbrane Holandije, Ank Bijleveld-Schouten, rekla je kako je isplata rezultat reakcije holandske vlade nakon istraživanja o iskustvima vojnika Dutchbat III ili holandskog bataljona pri mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija (UN), koje je pokazalo da 25 godina nakon najvećeg zločina počinjenog na evropskom tlu, mnogi veterani još uvijek imaju problema.
„Ovaj simbolični iznos nije samo priznanje za izuzetne okolnosti pod kojima je vojska morala djelovati prije 25 godina, nego i za period nakon toga, u kojem su nepravedno i godinama dobivali puno kritika i negativne medijske pažnje. Novac je stoga namijenjen i nedostatku podrške, priznanja i uvažavanja koje doživljavaju,“ navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Holandije, koje je objavljeno na zvaničnom sajtu.
Većina veterana, ili njih 55 posto, ima pomiješane osjećaje o svom učešću u misiji. Kao pozitivna iskustva navode drugarstvo i stečeno životno iskustvo, a negativno doživljavaju, kako se navodi u istraživanju, ograničeni mandat misije, nedostatak podrške i njege, negativnu medijsku pažnju i nedostatak uvažavanja.
„Smatraju da su ih napustili Ministarstvo odbrane i Ujedinjene nacije,“ navodi se u saopštenju holandskog Ministarstva odbrane.
Većina veterana je kazala da bi im priznanje i uvažavanje pomogli, čak 25 godina nakon misije. Za njih je najvažnije da se ispriča ‘prava priča’.
Iz Ministarstva odbrane je najavljeno da će za ovu grupu veterana biti organizovana putovanja u Srebrenicu, koja je, prema preporukama psihologa, najbolje provesti u malim grupama. U saopštenju se dodaje kako će oni koji nisu dobili stručnu pomoć biti pozvani, te da bi posjeta Srebrenici mogla biti od 2022. godine.
Grupa od 12 veterana 2016.godine tužila je holandsku vladu i zatražila ‘vraćanje časti, izvinjenje i isplatu simbolične odštete’.
Teret zločina
Vlada bivšeg holandskog premijera Wima Koka podnijela je ostavku 2002. godine nakon što je u izvještaju kritizirala holandske vlasti zbog slanja vojnika ‘u opasnu zonu bez odgovarajućeg mandata ili oružja potrebnog za zaštitu oko 30.000 izbjeglica’ koje su pobjegle u holandsku bazu u bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima, nadomak Srebrenice.
Vrhovni sud Holandije 19. jula 2019. godine presudio da je ta zemlja imala “vrlo ograničenu odgovornost za genocid kojeg je počinila Vojska Republike Srpske 1995. godine u Srebrenici”. Sud je odlučio da je vjerovatnoća u okviru koje bi likvidirani muškarci mogli preživjeti da ih je holandski bataljon zaštitio nakon pada Srebrenice deset posto.
Cijeli tekst na Slobodnaevropa.org