Nakon što su u martu potvrđeni prvi slučajevi virusa korona u BiH, nadležni organi donijeli su niz mjera da se zaštiti stanovništvo. Jedna od njih bili su karantini za državljane BiH koji su dolazili iz inostranstva, jer je vlast tvrdila da su oni najodgovorniji za pojavu virusa u BiH.
Građani su se često žalili na uslove u karantinskom smještaju, ali su nadležni tvrdili da nema razloga za zabrinutost. Tada nepoželjni, sada su ti građani prijeko potrebni, jer vlast u Srpskoj planira da njihovim novcem napuni Kompenzacioni fond.
Prvi slučaj virusa korona u BiH, registrovan je 5. marta u Banjaluci i to kod muškarca koji je bio na radu u Italiji. Reagujući na novonastalu situaciju, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da odgovornost za pojavu virusa imaju BH državljani koji dolaze iz inostranstva.
„Virus koji je ušao u Republiku Srpsku i BiH je došao sa zapada. Naši ljudi koji tamo rade i žive unijeli su taj virus i mi imamo sada već probleme sa tim.“, rekao je u martu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Istog dana, u Palati Republike u Banjaluci, održan je sastanak najviših funkcionera Republike Srpske. Dijaspora je tada pozvana da bez prijeke potrebe ne kreće put BiH i da će svi koji krenu kućama biti u 14-dnevnom karantinu.
„Žao nam je što ćete provesti 14 dana u šatoru, ali provedite. Nismo mi krivi tome.“, rekao je tada Dodik.
Rečeno, učinjeno. Svi koji su namjeravali ući u BiH smješteni su karantin, od kojih su oni na granicama većinom bili šatorskog tipa. Iako su nadležni tvrdili da se uslovi u smještaju besprijekorni, žalbe građana počele su da pristižu. Takvi slučajevi bili su u banjalučkoj dvorani Obilićevo.
„Želim samo da vam kažem da ovdje uopšte nije bezazleno. Ljudi dolaze od svugdje. Niko nije testiran, nemamo prostora da bježimo jedni od drugih. Prepušteni smo jedni drugima. Znači ovo ko je zamislio totalno je promašio.“
„Mi smo ovdje već 3-4 dana. Niko testove ne spominje. Drže nas pod ključem 24 časa. Znači ne smije se izaći nigdje. Organizacija je jako loša. Ovo malo dijete može organizovati. Juče u toku dana su ubačeni momak i cura, koji kažu da su bili u karantinu i tvrde da su zaraženi. Policija ih je silom ubacila ovdje unutra.“
Na vapaje brojnih građana iz dijaspore, koji su tada predstavljeni kao najveća opasnost širenja virusa korona u BiH, nadležni su i dalje tvrdili da su neosnovani i da se sve radi po propisima i predloženim mjerama. Od tada, prošlo je već nekoliko mjeseci. Ovakvih karantina više nema, jer su mjere ublažene, a teški uslovi za boravak u pojedinim karantinima čini se da su zaboravljeni.
Međutim, nije zaboravljena činjenica koliko novca dijaspora svake godine šalje u Srpsku. Pa su se nadležni dosjetili da bi dijasporu mogli iskoristiti za ekonomski oporavak Republike Srpske, u čijem će budžetu zbog krize izazvane virusom korona biti manjak od 240 miliona KM.
Naime, kako saznajemo, Vlada Republike Srpske sprema kampanju “Za našu Srpsku”, sa fokusom na biznismene i građane koji rade inostranstvu, a od kojih očekuje da napune Kompenzacioni fond Republike Srpske.
„Neophodno je da se kroz promociju Kompenzacionog fonda u Srbiji i zemljama Evropske unije animira naša dijaspora, te da se uradi medijska kampanja preko digitalnih medija i društvenih mreža. Sadržaj kampanje treba da bude u funkciji animiranja dijaspore da pomogne Republici Srpskoj u novonastaloj situaciji, a u cilju saniranja posljedica i poteškoća nastalih usljed širenja virusa korona”, saopšteno je iz Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske.
Za medijsku kampanju, koja bi trebalo da se vodi putem veb-platforme i kroz medije u Republici Srpskoj narednih godinu dana, Vlada je spremna da uloži oko 40 hiljada maraka.
U javnom pozivu Vlada traži da im se do 17. jula dostave ponude za kreiranje „patriotske“ kampanje, koja bi trebalo da probudi rodoljublje naše dijaspore. To je sraman potez, poručuje ekonomista Svetlana Cenić i dodaje da je vlast svojim načinom rada, otjerala građane.
„Politikom su rastjerali sve živo i sad od njih traže pare da ulažu, i uopšte patriotizam pominju. Kako ih sramota nije? Pa koje su pare potrošili, koje su kredite nadizali, zadužili i treću generaciju. Nabavke koje kakve radili u vrijeme iste te korone, dok su ljudi sjedili zatvoreni. I oni bi sada pare od tih istih ljudi.“, kaže Cenić.
Ekonomista Aleksa Milojević kaže kako je poziv Vlade na pomoć dijaspori dokaz cinizma.
„Cinično zvuči pošaljite nam novac ali nemojte dolaziti. Tako da je to dokaz jedne potpune nemoralnosti Vlade da se može nakon svog kriminala i zla koje je napravila ljudima rušeći domaću privredu i svega što je izjavljivala protiv tih ljudi, sada im se obraća da upravo oni pomognu toj vlasti, a ne narodu. Jer opet je problem kuda će taj novac otići, jer taj novac nikada nije otišao na prave namjene, u ruke.“, dodaje Milojević.
Stručnjaci smatraju da je nesumnjivo da će dio dijaspore reagovati na poziv republičkih institucija i dati svoj novac za oporavak Republike Srpske, ali i da će se pokazati da će odanost naroda ponovo biti zloupotrebljena.
RTVBN