Foto: Wikipedia
Zastupnice PDP-a u Narodnoj Skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac i Tanja Vukomanović uložile su amandman na Prijedlog rebalansa Budžeta RS za 2024. godinu , kojim su tražile da se izdvoje sredstva u iznosu od milion i 630.000 maraka za obnovu Spomenika spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, kod Banje Luke.
Ovaj spomenik je danas u jako lošem stanju a u predloženom amandmanu se navodi, da pored bezbjednsnih razloga, predstavlja i značajan turistički potencijal.
-Uz Vidikovac i Banj brdo koje je rekreativna zona grada Banjaluke, neeophodna je rekonstrukcija pomenutog spomenika kako bi sve kao jedna cjelina ostvarilo svoj puni potencijal- navodi se u amandmanu koji potpusuju Vukomanović i Savić-Banjac.
Prijedlogom je predviđeno da se sredstva uvrste na budžetskoj poziciji Javne investicije, u dijela koji se odnosi na rekonstrukciju, održavanje i adaptaciju zgrada i objekata.
Ministarstvo finansija RS kao predlagač Rebalanska odbilo je ovaj amandman a kako je ministrica finansija Zora Vidović kazala, sa budžetske pozicije javne investicije finansiraće se projekti “koje je komisija za utvrđivanje prioritetnih investicija RS odabrala za finansiranje u 2024. godini tako da nema mogućnosti za uključivanje novih projekata”.
Predlagač je tražio da se o predloženom amandmanu izjasni Narodna skupština RS a od prisutnih 67 poslanika za ovaj prijedlog glasalo je 20 poslanika opozicije dok je jedan bio suzdržan. Poslanici vladajuće većine predvođene SNSD-om nisu glasali tako da prijedlog nije prihvaćen.
Jedan od najvećih spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi
Spomenik palim Krajišnicima izgrađen je 1961. godine i posvećen je Narodnooslobodilačkoj borbi naroda Bosanske krajine. To je jedan od simobola Banje Luke i predstavlja jedan od najvećih spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi. Autor je poznati jugoslovenski i hrvatski vajar Antun Augustinčić.
Spomenik se nalazi na mestu na kom se nalazila šumska kuća u kojoj je 8. juna 1941. godine održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosanku krajinu na kojoj su razmatrane organizaciono-političke mere oko pripremanja ustanka.
Tada su postavljeni zadataci za pripreme oružanog ustanka protiv okupatora i formiran je Oblasni vojni komitet za Bosansku krajinu, a njegove članove izabrani su: Osman Karabegović, Branko Babić, Kasim Hadžić i Josip Mažar Šoša. Ovim savetovanjem je rukovodio sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu Đuro Pucar Stari.
Spomenik je izgrađen 1961. godine, a svečano je otvoren 27. jula 1961. godine, na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, u okviru proslave dvadesetogodišnjice ustanka. Ovaj praznik više se ne obilježava u Republici Srpskoj iako je prije svega predstavljao masovni ustanak srpskog naroda u BiH i Hrvatskoj protiv NDH.
Unutrašnjost spomenika, na temu revolucionarne epopeje, oslikao je slikar Ismar Mujezinović, prema nacrtima svoga oca, Ismeta Mujezinovića poznatog jugoslovenskog i bosanskohercegovačkog slikara.
Spomenik se nekada nalazio na grbu Banjaluke
Stilizovano prikazani Spomenik borcima Bosanske Кrajine nekada se nalazio na grbu Banje Luke ali je taj grb promjenjen 1992. godine.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2. septembra 2013. odlučila da ovo zdanje uvrsti na listu nacionalnih spomenika BiH.
Spomenik je danas u jako lošem stanju, prema pisanju medija otpadaju dijelovi sa njega, a osim pomenutog faktora — daljnjem propadanju doprinosi i ljudski faktor, zbog učestalo penjanja ljudi na spomenik kako bi se fotografisali ili uživali u pogledu koji se sa vrha pruža na grad.
Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija. Primjetne su i pukotine na velikom broju kamenih ploča kojim su popločani plato i stepenište, dok neke ploče nedostaju.
Zbog svega navedenog Komisija je obavezala Vladu RS da podnese adekvatne mjere kako bi trajno zaštitila spomenik.
Novidani.com