“Objavljivanjem najnovijeg istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije, pažnju javnosti su privukla dva ključna podatka: 92% mladih izrazilo je spremnost da izađe na izbore, dok je skoro 90% dalo podršku studentskim protestima.
U poređenju s prethodnim istraživanjima, ovogodišnji rezultati beleže porast od oko 20 procenata u obe kategorije.”
Naime, Krovna organizacija mladih Srbije je prošle godine objavila da je 73 odsto mladih reklo da je glasalo na parlamentarnim izborima u decembru 2023. godine, a isti procenat je rekao da bi glasao i na narednim izborima.
Jasno je da predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, suočen sa činjenicama o padu rejtinga, izbegava da raspiše vanredne parlamentarne izbore, što je, nakon više od pola godine upornih demonstracija protiv njegovog režima, trenutno glavni zahtev studentske i građanske pobune.
„Dobili smo potpuno politizovane mlade generacije“
Velika studentska i uopšte omladinska pobuna dovela je do situacije koja je prilično jedinstvena u srpskom višestranačju. Naime, sve do sada, i stranke i udruženja građana ulagali su ogroman napor da zainteresuju mlade i izvedu ih na izbore. U tu svrhu rađene su velike „Izađi i glasaj“ kampanje usmerene pre svega na mlade, jer su sva istraživanja pokazivala da je ovo sloj stanovništva koji je najmanje zainteresovan za izbore – kaže za Danas istoričar Dragan Popović.
Sada imamo situaciju da ne samo da su zainteresovani za izbore, napominje, već će po svoj prilici imati i sopstvenu listu i predvodiće izbornu borbu protiv režima.
– Dobili smo potpuno politizovane mlade generacije koje su same savladale apatiju i preuzele stvar u svoje ruke. Zato i ne iznenađuju istraživanja poput ovog KOMS-ovog. Zainteresovanost mladih za javne poslove, uključujući i politički život, veliki su adut za stvaranje boljeg sistema upravljanja i uopšte za izvlačenje Srbije iz trenutne duboke društvene, političke i moralne krize. Ti efekti nisu samo kratkotrajni i usmereni na prve sledeće izbore, već na duži rok daju nadu da ćemo dobiti novu generaciju političara ili drugih javnih aktera, što je svakako neophodno za razvoj društva – objašnjava sagovornik Danasa.
On dalje ističe da je Vučić uplašen ogromnom mobilizacijom mladih ljudi.
– Ne znam kakvi su rezultati istraživanja u opštoj populaciji, ali pretpostavljam da ni tu ne stoji najbolje. Sa druge strane, ako ne raspiše izbore. ispašće kukavica, tako da je po prvi put od 2012. godine Vučić u situaciji gde nijedna opcija nije dobra za njega – zaključuje Dragan Popović.
„Dubok i ozbiljan izazov za postojeći režim“
Iako su to, na prvi pogled, „brojevi iz ankete“, politička dinamika koja stoji iza njih predstavlja znatno dublji i ozbiljniji izazov za postojeći režim – kaže za Danas sociolog Dario Hajrić.
Autoritarni poredak u Srbiji funkcioniše kao svojevrsni hegemonijski blok, objašnjava, u kojem autoritarna politička kontrola zavisi od populističke legitimacije i ekonomsko-socijalnog podmićivanja, ali i na demobilizaciji ključnih društvenih grupa – među njima, mladih.
Režimu je taj poslednji faktor sada oduzet, kaže.
– Studentski pokret i rastuća politička angažovanost mladih signalizuju da se stvara nova generacijska identitetska osnova za opoziciju režimu. Podatak da bi 27 odsto mladih na izbore izašlo baš na poziv studenata pokazuje uloga studentskog pokreta nije samo simbolička, već i funkcionalna – studenti su postali novi, atipičan akter nove političke mobilizacije koja režimu predstavlja ogromnu nepoznanicu. Kada nekome od opstanka na vlasti zavisi i ostanak na slobodi, jasno je da ne želi da se upusti u raspisivanje izbora uz toliki faktor neizvesnosti – kaže sagodornik Danasa.
Kako zaključuje, valja dodati i to da oponiranje studentima nije isto što i oponiranje drugim društvenim grupama: sukobljavati se s njima narušava legitimitet vlasti kojoj su budućnosti puna usta.
– Budućnost je danas u otvorenom sukobu s režimom, i to se konačno prenosi na današnjicu – kaže Dario Hajrić.