Sjedinjene Američke Države potpisale su s Argentinom sporazum o „ekonomskoj stabilizaciji“ vrijedan 20 milijardi dolara, kojim se omogućava valutna zamjena radi podrške argentinskom pezosu uoči važnih međuizbora.
Riječ je o dijelu plana predsjednika Donalda Trumpa za spašavanje argentinske ekonomije i jačanje njegovog saveznika, predsjednika Javiera Mileija.
Američko Ministarstvo finansija već je dva puta direktno interveniralo kupovinom pesosa, što je neuobičajen potez. Pored swap-linije, planira se i dodatnih 20 milijardi dolara kredita iz privatnih i državnih investicionih fondova, ali taj aranžman još nije finaliziran.
Kritičari optužuju Trumpovu administraciju da koristi novac američkih poreskih obveznika za političko spašavanje saveznika, dok zvaničnici tvrde da se radi o podršci „ekonomskoj slobodi“ i stabilnosti u regiji.
Ono što je posebno zanimljivo jeste to da je Trump prije izbora vodio kampanju protiv strane pomoći drugim državama što se prvenstveno odnosilo na Ukrajinu. Američki paket pomoći vrijedan 60 milijardi na četiri godine (15 milijardi godišnje) Trump je preko Mike Johnsona blokirao u donjem domu Kongresa duže od godinu dana.
Pomoć Ukrajini bila je kriva za sve
Kada su Republikanci osvojili većinu u donjem domu Kongresa Johnson je ovo pitanje odbijao staviti na dnevni red tako da je Ukrajina cijelu 2023. i dio 2024. godine ratovala bez pomoći SAD-a. Tu pomoć Trump je pustio tek u aprilu 2024. godine da bi je potpuno zaustavio kada je preuzeo predsjedničku funkciju. Zatim je u više navrata pokretao i obustavljao ovu pomoć.
Iako se za veličinu američke ekonomije i budžeta ovo smatra malim iznosom desničarska propaganda prenaglašavala je veličinu pomoći Ukrajini do te mjere je “Zelenski proglašavan krivcem za ekonomske teškoće običnih amerikanaca”. Sam Trump često je iznosio lažne informacije i tri puta uvećavao vrijednost američke pomoći.
Sličan pristup viđen je kod ukidanja brojnih programa podrške stranim zemljama putem USAID-a. Budžet američke agencije iznosio je 35 milijardi od čega je Trumpova administracija obustavila 21 uz objašnjenje da to nije usklađeno sa interesima SAD-a. U
Sada iznos od 40 milijardi biće potrošen u jednoj godini za pomoć Argentini čiji je desničarski predsjednik Javier Milei nizom radikalnih poteza izazvao ekonosmki haos.
Šta je uradio Milei?
Desničarski populist Javier Milei došao je na vlast 2023. obećavajući radikalne rezove javne potrošnje.
Širom svijeta ekstremni desničari hvalili su njegove uspjehe ali se pravi efekti tek sada osjete. Argentinska valuta u novembru 2023 mijenjala se u omjeru 384 za jedan euro dok danas možete da dobijete 1662 pezosa za euro. To je rezultat devalvacije valute ali i inflatornih pritisaka uzrokovanih potpunim haosom na tržištu.
Ove reforme, iako dizajnirane da reše dugoročne ekonomske probleme, dovele su do velike volatilnosti na tržištu valuta i ozbiljnog pada vrednosti pezosa.
Milei je odmah najavio da će raditi na uvođenju američkog dolara kao zvanične valute u Argentini. Ovo je bila najradikalnija mera koju je predložio i izazvala je veliku neizvesnost među investitorima, centralnom bankom, i širim javnostima.
On je odmah započeo sa smanjenjem javne potrošnje, uključujući smanjenje subvencija za energiju i druge državne troškove. Ovaj potez je doveo do smanjenja državnog deficita, ali je takođe stvorio socijalne napetosti.
Devalvacija pezosa
Takođe Milei je najavio planove za privatizaciju velikog broja državnih firmi, što je dodatno stvorilo nesigurnost, jer se mnogi boje da bi to moglo ugroziti radna mesta i socijalnu sigurnost.
Iako je Milei pokušao da smanji inflaciju, agresivne mere štednje i smanjenje državnih subvencija stvorile su inflacioni pritisak. Cene osnovnih dobara su skočile, a to je izazvalo dodatni pad poverenja u domaću valutu. Bilo je predviđeno da inflacija u Argentini 2024. godine može da dostigne ili čak premaši 100%, što je još jedan ključni faktor za devalvaciju pesosa.
U pokušaju da se smanji inflacija, Milei je donio odluku da smanji izdatke za subvencije, što je smanjilo domaću potrošnju i likvidnost u pesosima. To je dodatno povećalo pritisak na valutu jer je ponuda pesosa smanjena, dok je potražnja za dolarima ostala visoka.
Kroz visoke stope inflacije i smanjenje kupovne moći, devalvacija pesosa pogoršala je životni standard, naročito među siromašnijim slojevima stanovništva.
Iako su reforme Mileija imale dugoročni cilj da stabilizuju ekonomiju, kratkoročno su izazvale ekonomske probleme, uključujući stagnaciju i pad privredne aktivnosti. Mnogi sektori, poput maloprodaje i proizvodnje, suočavaju se s padom tražnje i povećanjem troškova.
Predsjednik Trump je prihvatio gospodina Mileija, kojeg je opisao kao svog “omiljenog predsjednika”, kao srodnu političku dušu. Zbog njihovog bliskog odnosa, gospodin Trump je produbio veze između Sjedinjenih Država i Argentine, pojačavajući njen strateški značaj.
Argentinska ekonomija je sve važnija za Sjedinjene Države dok se takmiči s Kinom za utjecaj u Latinskoj Americi i pretražuje svijet za strateškim mineralima poput litija, koji Argentina posjeduje.