Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dostavilo je crnogorskoj Vladi izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojima se predlaže brisanje članova vezanih za imovinu vjerskih zajednica, a zbog čega je Srpska pravoslavna crkva mjesecima organizovala proteste u Crnoj Gori.
Članom 19 predloženih izmjena i dopuna predviđa se brisanje članova 61, 62, 63 i 64 Zakona.
– Odredbama iz navedenih članova je, protivno Ustavu, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i zakonskim propisima, propisano da je država vlasnik vjerskih objekata i zemljišta zaključno sa 1. decembrom 1918. godine. Materija iz oblasti državne imovine je regulisana Zakonom o državnoj imovini. Odredbom iz člana 63 Zakona je propisana upravna procedura za utvrđivanje prava svojine na vjerskim objektima i zemljištu i to na način koji je protivan Mišljenju Venecijanske komisije od 21-22. juna 2019. Godine – piše u obrazloženju izmena Zakona u koje su Vijesti imale uvid.
Navodi se da je pitanje utvrđivanja svojinskih prava regulisano zakonskim propisima u pravnom poretku Crne Gore, a naročito Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima i Zakonom o parničnom postupku.
Odredbom iz člana 64 Zakona je, kako se dodaje, bio propisan način korišćenja vjerskih objekata i zemljišta vjerskih zajednica poslije upisa prava državne svojine bez obzira što je važećim zakonskim propisima regulisano pitanje načina korišćenja i raspolaganja nepokretnostima u državnoj svojini.
– Odredbe iz članova 62, 63 i 64 Zakona grubo krše ustavno načelo jedinstva pravnog poretka koje je Ustavni sud, u svojim odlukama, definisao kao obavezu “usklađenosti svih pravnih propisa u Crnoj Gori”a što “isključuje mogućnost da se zakonom, kojim se uređuje jedna oblast, mijenjaju pojedina zakonska rješenja sadržana u sistematskom zakonu koji uređuje tu ili neku drugu oblast” – piše u izmjenama koje je potpisao ministar pravde Crne Gore Vladimir Leposavić.
Navodi se da sporne odredbe nisu u saglasnosti sa nizom Ustavom zagarantovanih prava i standardima, kao što su zabrana diskriminacije, jednakost svih pravnih subjekata pred zakonom i jednakost zaštite pred sudom, načelo odvojenosti crkava i vjerskih zajednica i njihove međusobne ravnopravnosti, sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti.
U obrazloženju izmjena se podsjeća da je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, u svom Izvještaju o postmonitoring dijalogu sa Crnom Gorom od 22. juna 2020. godine, posebno analizirala krizu koju je izazvalo usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti navodeći da bi najbolje rješenje bilo da sporne odredbe o tzv. imovinskom pitanju budu izostavljene.
– Evropski sud za ljudska prava je nizom odluka u konkretnim slučajevima osudio kao nedozvoljen svaki oblik konfiskacije – ne samo direktne konfiskacije, već i indirektne, de fakto i konfiskacije imovine zakonodavnim putem – piše u predloženim izmjenama.
Kako se podsjeća, Skupština Crne Gore je 27. decembra 2019. godine usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Tom prilikom dogodio se presedan u parlamentarnom životu Crne Gore budući da su narodni poslanici, koji su se protivili usvajanju predloženog Zakona, uhapšeni i fizički uklonjeni iz zgrade Skupštine.
Nakon toga su uslijedili masovni protesti više stotina hiljada građana koji su trajali mjesecima.
– Reč je o najmasovnijim protestima u istoriji Crne Gore i prvim takvim mirnim protestima na Balkanu, ali i u Evropi – uprkos činjenici da su brojni građani učesnici protesta bili privođeni i hapšeni, neosnovano lišavani slobode, drakonski kažnjavani i fizički progonjeni ili zastrašivani. Izborom nove, 42. Vlade Crne Gore, stvoreni su uslovi da se značajno unapredi stanje prava i sloboda građana – piše u obrazloženju predloženih izmena.
Јedan od prvih koraka na tom putu je, kako je ocijenjeno, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se u oblasti vjerskih prava i sloboda uspostavlja vladavina prava i usaglašenost Zakona sa Ustavom Crne Gore i prihvaćenim međunarodnim konvencijama.
Dodaje se da se izmjenama i dopunama uvažavaju postojeće vjerske zajednice i njihov stečeni i prepoznati pravni subjektivitet, ali i stvara pravni okvir za sticanje pravnog subjektiviteta budućih vjerskih zajednica u Crnoj Gori bez ikakve diskriminacije između ovih vjerskih zajednica.
rtrs
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas