Brana Nova Kahovka, koja je jutros uništena, prelazi preko ogromne ukrajinske rijeke Dnjipro, zadržavajući iza sebe veliki rezervoar vode. Sama brana visoka je 30 metara i široka stotine metara. Izgrađena je 1956. godine kao dio hidroelektrane Nova Kahovka.
Veliki rezervoar drži otprilike isti volumen vode kao Veliko slano jezero u Uti. Pucanje brane moglo bi poslati zid vode koji bi poplavio naselja ispod nje, uključujući Herson, koji su ukrajinske snage oslobodile krajem 2022. godine.
Voda iz rezervoara opskrbljuje Krimski poluotok na jugu – koji je Rusija anektirala 2014. godine – kao i nuklearnu elektranu Zaporižja – najveću u Europi – na sjeveru.
Također pomaže u pogonu hidroelektrane Nova Kahovka. Uništenje brane dodatno bi pogoršalo trenutne energetske probleme Ukrajine, nakon što je Rusija ranije ove godine tjednima ciljala ključnu energetsku infrastrukturu. Također bi uništilo sustav kanala koji navodnjava veliki dio južne Ukrajine, uključujući Krim.
Ukrajinski mnistar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na društvenim mrežama komentirao je uništenje brane Nova Kahovka, koje je nazvao “najvećom tehnološkom katastrofom u Europi u više desetljeća”.
“Rusija je uništila branu Kahovka i tako Europi nanijela vjerojatno najveću tehnološku katastrofu u više desetljeća. Ugrožene su tisuće civila. Ovo je težak ratni zločin. Jedini način da zaustavimo Rusiju, najvećeg terorista 21. stoljeća, je da ju potpuno izbacimo iz Ukrajine”, objavio je ukrajinski šef diplomacije.
O posljedicama rušenja brane govorilo se još prošle godine, a u scenariju koji je opisan kao katastrofalan isticalo se kako bi uništavanje brane moglo dovesti do veoma destruktivnog poplavnog talasa niz rijeku Dnjepar koji bi prouzrokovao velike poplave u područjima na jugu Ukrajine.
“Poplave će biti vjerovatno veće na lijevoj obali Dnjepra koju drže Rusi”, navodi se u analizi.
Pored toga će u narednim danima i ruski položaji na ovom dijelu fronta biti poplavljeni, pucanje brane jednako bi moglo ugroziti i Krim.
“Smanjenje nivoa rijeke iza brane ugrožava i vodosnabdijevanje Krima te rizikuje da se prekine pristup rashladnoj vodi za nuklearnu elektranu koju kontrolira Rusija u ukrajinskoj regiji Zaporožja”, pojašnjava se.
Predviđa se da će više od 80 malih gradova, stotine sela i veliki dijelovi grada Kherson biti poplavljeni nakon rušenja brane u Novoj Kahovki.Poplava će se razviti u sljedećih 11 sati.
Kako je šteta mnogo veća nego korist od samog rušenja brane, ona ipak postoji, bar kada je riječ o ruskoj strani. Naime, ovim potezom, ruska vojska najvjerovatnije je “kupila” nekoliko sedmica vremena i tako spriječila eventualni amfibijski kontranapad ukrajinskih snaga duž Dnjepra, a o kojem se pričalo u posljednjih nekoliko sedmica.
Međutim, voda koja je oslobođena iz brane poplavit će veliki dio lijeve obale rijeke, ali i luku Herson što može imati nesagledive posljedice za ovaj dio.
“Za 4-5 dana nakon rušenja brane, voda će izazvati poplave uz rijeku Bug koja se nalazi kod Mikolajeva. Modelirani protok će dostići vrhunac od 14.000 kubnih metara što bi se moglo usporediti sa prosječnim protokom Nijagarinih vodopada od 2.400 kubnih metara u sekundi”, navodi se u prethodnim analizama.
Inače, brane na rijeci Dnjepar zaštićene su ratnim zakonima kao i Ženevskom konvencijom što dodatno usložnjava probleme nakon ovog napada.
“Instalacije i objekti koji sadrže opasne sile, odnosno brane, nasipi i nuklearne elektrane, ne smiju biti predmet napada čak i ako su ti objekti vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i posljedične teške gubitke među civilnim stanovništvom”, pojašnjava se.