Foto: Srbi, Hrvati i Bosanci na antivakserskim protestima u Beču 2021. godine
Moja nova domovina Austrija pružila je mnogo nama gastarbajterima iz zemalja bivše Jugoslavije. Vozimo skupe automobile, odmaramo se u najboljim evropskim ljetovalištima i trošimo lovu koju naši kod kuće ne mogu da zarade za cijeli život. Naravno da nije idealno ali sam pošten i kazaću da sam 2018. godine pobjegao iz BiH autobusom a sad povremeno dođem u automobilu od 25.000 eura. Ipak jedan fenomen neda mi mira poslednjih godina.
Piše: Mario Kovačić
Sve više mojih prijatelja ovde usvaja desničarske stavove i čak počinje glasati za ekstremne desničare koji recimo u Njemačkoj planiraju protjerati par miliona ljudi uključujući vjerovatno i neke od njih. Što je još gore to se događa i sa ljudima koji su sa Balkana otišli potpuno umjerenih stavova.
Jedan moj prijatelj koji sada živi u Njemačkoj, nedavno mi je rekao da se potpuno slaže sa programom AFD-a, drugi mi je čak priznao da se sa neonacistički nastorjenim Njemcima u šali pozdravlja sa “Sieg Heil“. Obojica su ubjeđeni da dječaci u školama na Zapadu moraju da nose suknje i jedva čekaju da Putin pokori Ukrajinu nadajući se da će im nakon toga plate biti veće a plin jeftiniji.
Jedan djevojka koja piše pjesme i koju godinama pratim na društvenim mrežama, u BiH je svojim stihovima povezivala ljude različitih nacija a zbog jedne pjesme 2014. čak je izazvala bijes ekstremnih nacionalista. Danas živi ovde u Austriji gdje negira genocid u Srebrenici, dijeli materijale iz Dodikovih i Vučićevih šizofrenih nacionalističkih kampanja i udara na LGBT populaciju.
Tako se moji snovi da će mladi koji masovno bježe sa Balkana kao nekad, biti pokretačka snaga koja će promijeniti stvari kod kuće polako raspadaju u paramparčad. Čak sam sigurna da ih mnogo svake godine posluša poziv Milorada Dodika i glasa za austrijsku ultradesničarsku stranku FPÖ.
Alternative für Gastarbeiter
I konačno, rat u Ukrajini i rastuće napetosti između Rusije i Zapada od 2022. godine doneli su promene u političkoj dinamici. Ruska propaganda i medijski narativi koji dolaze iz naših zemalja jako puno utiču na stavove naših ljudi ovde. Ti narativi često prikazuju Zapad kao dekadentan i moralno korumpiran, što dovodi do podrške strankama koje se protive zapadnim liberalnim vrednostima.
Fenomen porasta podrške ekstremno desnim strankama među ljudima sa Balkana koji žive u Austriji, Njemačkoj i širom Evrope je kompleksan i ja ga objašnjavam kroz više međusobno povezanih faktora. Jedan od razloga je ekonomska nesigurnost što je posebno izraženo nakon epidemije 2020. gdje ekstremno desne stranke često nude jednostavna objašnjenja kriveći migrante, globalizaciju i elite za takve teškoće.
Dodatno, imigranti sa Balkana često se suočavaju s izazovima u pogledu identiteta i asimilacije. Mnogi se ne osećaju potpuno prihvaćeni ovde. Balkanski doseljenici, iako i sami imigranti osjećaju se ugroženi od strane novih talasa imigranata posebno iz Azije.
Ekstremno desne stranke često koriste retoriku koja demonizuje nove imigrante i izbeglice, što se očigledno dopada našim ljudima koji novopridošlice vide kao konkurenciju za radna mesta. Puno naših ljudi žive u relativno izolovanim zajednicama što sigurno smanjuje njihovu integraciju i povećava osećaj „mi protiv njih“. Ipak ono što je šizofreno u cijeloj priči je podrška naših ljudi neonacističkih i ekstremnodesnim idelogijama kojima ćemo i mi sami prije ili kasnije biti meta.
Može i drugačije
Ipak jedan događaj u mojim očima godinama ulijeva nadu da može i drugačije. Yugofešta u Gracu koju svake godine organizuje Komuništička partija Austrije svake godine ukupi na hiljade posjetilaca iz svih zemalja bivše Jugoslaivje.
Srbi, Albanci, Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci i svi ostali na jedan dan zaborave svoje nacionalne podjele i zabave se uz EX YU muziku. Osjećaj je nevjerovatan, i prosto vidite da se te podjele u drugačijim društvenim odnosima gube preko noći gube. To me uvjerilo da mržnja nije urođen fenomen, nego ljud ina to pristaju pod određenim društvenim okolnostima.
Ovaj događaj promoviše socijalističke vrijednosti a sadašnja gradonačelnica Graca ima simpatije prema bivšoj Jugoslaviji, a svake godine okupi veliki broj posjetilaca.
SerbInnen gegen Rechts – Srbi protiv desnice
Jedan od fenomena koji isto tako pokazuje i drugu stranu ove medalje je pokret SerbInnen gegen Rechts (Srbi protiv desnice) popularna stranica na društvenim mrežama koja se bori protiv rastućeg uticaja ekstremne desnice.
Širom Austirje možete vidjeti njihove naljepnice, izvode ulične akcije i ismijavaju rastući uticaj FPÖ.
Mi se organizujemo online tako da nas ima po celoj Austriji, čak i u Njemačkoj i Švajcarskoj pa šaljemo međusobno informacije. Počelo je sve kao kamapanj protiv Strachea (Heinz-Christian, bivši vicekancelar) i FPÖ a podržavamo i protoste protiv Vučića i ovde protiv desnice, kažu za naš portal iz ove grupe.
Oni objašnjavaju da većina naših ljudi isu baš neki glasači ekstremne desnice, većina njih nemaju pravo glasa a i nije im bitno ovde glasati.
Naši su mahom veći patrioti van države porekla a tako su i veći desničari u govoru ali se paradoksalno druže međusobno. Ovde je Strache napravio hajp da kaos svi Srbi glasaju za FPÖ i to je tako i delvalo a imao je i dobar marketing. Iskoristio je nedostatak vođenja naših zajednica. Pre rata su to crveni dobro radili, u svakom SFRJ klubu su bili zastupljeni, posle rata su se zajednice ponovo formirale pa su SPÖ-vaci preuzeli. FPÖ je tu izabrao sRBE kao borioce protiv islama itd. ali to rade pažljivo tako da nebi uvredili Hrvate i da bi mogli poštovali/braniti Blajburg, kažu iz grupe SerbInnen gegen Rechts
Ukratko, fenomen podrške ekstremno desnim strankama među balkanskim imigrantima u Evropi može se razumeti kroz kombinaciju ekonomske nesigurnosti, identitetskih pitanja, straha od nove imigracije, geopolitičkih uticaja i socijalne izolacije.
Ove dinamike su dodatno pojačane trenutnim globalnim i regionalnim krizama, poput rata u Ukrajini, što doprinosi daljoj polarizaciji i radikalizaciji političkih stavova.
View Comments (2)