I šalje se poruka: nama je stalo do regije jugoistočne Europe, politika svake sljedeće savezne vlade, u kojoj će najvjerojatnije opet Merkeličina Kršćansko-demokratska unija (CDU) igrati važnu ulogu, biće politika spoljnopolitičkog kontinuiteta a to vrijedi i za zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.
Biviši i novi visoki predsjavnik u BIH Valentin Incko i Kristijan Šmit bili su u posjeti kancelarki Angeli Merkel. Njoj je očito stalo do toga da prije odlaska osigura uspješni nastavak započete Balkan inicijative.
Njemačka diplomatska inicijativa započeta početkom ove godine posjetom čitavog niza ministara spoljnih poslova zemalja zapadnog Balkana Berlinu, nastavlja se punom parom i u ovim posljednjim sedmicama rada ove vlade i posljednjim trenucima ere Angele Merkel koja nakon parlamantarnih izbora 26. septembra napušta političku pozornicu.
Šturo saopštenje ali velika simbolika.
U srijedu kasno poslijepodne je njemačka kancelarka u Berlinu primila dvojicu visokih predstavnika za Bosni i Hercegovinu: Valentina Incka, koji je u krajem jula napustio ovaj položaj te Kristijana Šmita koji je Incka zamijenio početkom avgusta.
Zanimljivo je da ni uoči a niti nakon ovog susreta nije bilo uobičajene konferencije za novinare. Nakon susreta je samo šturo saopšteno kako je Merkel Incku zahvalila na 12-godišnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini a Šmitu obećala punu podršku savezne vlada u obvaljanju ove „važne međunarodne funkcije“.
Kako je saopštio vladin portparol Steffen Seibert, „u fokusu razgovora se nalazilo stanje u BiH te posebno reforme koje se tamo moraju sprovesti a sve to „s pogledom na približavanje Evropskoj uniji”.
Simbolika susreta
Više riječi nije utrošeno na ovu posjeto. No treba reći da je ovaj susret zvanično najavljen preko Saveznog ureda za medije (BPA) pa se iz toga može zaključiti da mu se pridaje određen značaj:
Angela Merkel u nedelji u kojej se u Njemačkoj zahuktava predizborna kampanja za parlamentarne izbore krajem septembra, pored svih obveza kako na unutrašnje tako i spoljnopolitičkom planu, nekoliko nedelja uoči, sada se može reći, istorijskog silaska s vlasti, nalazi vremena da primi dvojicu političara za koje većina njemačkih građana nikada nije čula.
I šalje se poruka: nama je stalo do regije jugoistočne Europe, politika svake sljedeće savezne vlade, u kojoj će najvjerojatnije opet Merkeličina Kršćansko-demokratska unija (CDU) igrati važnu ulogu, biće politika spoljnopolitičkog kontinuiteta a to vrijedi i za zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.
Nakon samita u sklopu Balkanskog procesa početkom jula njemačka kancelarka je gledajući unazad rekla kako je od njezinog dolaska na vlast 2005. politika prema regiji zapadnog Balkana bila prožeta “usponima i padovima, svjetlom i sjenom”.
“Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel i dodala “i mnogo posla”.
Posao kancelarku čeka i za dva dana. Nova zanimljiva etapa spoljnopolitičkog truda njemačke kancelarke da osigura nastavak svojih aktivnosti je i odlazak u petak u Moskvu u oproštajnu posjetu.
Iako u kancelarskom kabinetu nisu htjeli ni negirati i potvrditi da će u Kremlju biti riječi i o ruskoj blokadi funkcije visokog predstavnika za BiH, za očekivati je da će se njemačka kancelarka potruditi da Moskva, ako ne zvanično a ono barem na terenu, omogući rad Šmitu i prešutno podrži njegove namjere da oživljavanjem reformskog procesa BiH pomakne s mrtve točke.
Izgledi za uspjeh ove misije nisu mali: Moskva treba Berlin koji je ostao među najpouzdanijim (ako ne i jedini) partnerima unutar, Rusiji vrlo važne, Evropske unije.
Putin Merkel mora biti zahvalan zbog suzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela prema Kremlju.
A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh spašavanja plinovoda Sjevernog toka II kojeg je Berlin progurao usprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose.
(DW)