Zbog čega je osuđen Dodik? Potpisao je zakon koji niko ne primjenjuje. Trebao je to biti udar na Ustavni sud kojem Dodikov advokat sad piše apelaciju

Pravosnažnom presudom predsjednik Republike Srpske MIlorad Dodik osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Izjave zvaničnika o verbalnom deliktu i sl. unose dodatnu konfuziju u bh i regionalnoj javnosti tako da dobar dio teško može shvatiti zbog čega je uopšte Dodik završio na optuženičkoj klupi.

U svojoj reakciji Dodikov advokat Goran Bubić tokom jučerašnje pres konferencije najavio je žalbu Ustavnom sudu BiH što je groteskno jer je u cijeli problem Dodik upao upravo nakon što je potpisao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.

Naime, Dodik je optužen zbog potpisivanja odnosno objavljivanja tog zakona koji je prethodno poništio Visoki predstavnik u BiH jer je predstavljao udar na najviše institucije Bosne i Hercegovine.

Dodik je optužen i da je 7. jula 2023. godine donio  Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.

Tim zakonom trebale su na teritoriji RS biti suspendovane sve odluke Ustavnog suda BiH, u koji Narodna skupština RS ne žele imenovati dvoje sudija. Radilo se o političkom pritisku koji je trebao dovesti do ispunjenja Dodikovog zahtjeva za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Visoki predstavnik u BiH prethodno je poništio ovaj zakon kojim se ukida nadležnost jedne od ključnih BH institucija ali je Dodik uprkos tome odlučio potpisati zakon.

Pitanje je bilo da li će Službeni glasnik RS objaviti Dodikov ukaz, a tadašnja direktorica ove institucije podnijela je ostavku. Na njeno mjesto imenovan je Miloš Lukić koji je objavio Dodikov ukaz i sada se zajedno s njim nalazi na optuženičkoj klupi.

Šta je Dodik potpisao a Lukić objavio?

Ipak u praksi se ispostavilo da to što je Dodik potpisao a Lukić objavio predstavlja mrtvo slovo na papiru jer su se odluke Ustavnog suda BiH nastavile primjenjivati u Republici Srpskoj.

Jedan od primjera na kojem se to vidjelo bilo je suđenje imamu iz Bihaća Muharemu Štulanoviću koji je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom. Njemu se sudilo po izmjenama Krivičnog zakona RS koje su Dodik i većina u NSRS pregurali kada je OHR nametnuo zabranu negiranja genocida u BiH.

Ipak, izmjene Krivičnog zakona kojim je nazivanje RS genocidnom tvorevinom proglašenoi za krivično djelo, poništene su odlukom Ustavnog suda BiH.

Nakon toga postupak protiv Štulanovića je prekinut jer je sudija banjalučkog suda kazao da nema više osnova da mu se sudi .

-Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je 7. februara dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – rekao je tada sudija.

Mrtvo slovo na papiru

To je u praksi značilo da to što su Dodik i Lukić potpisali i objavili ne predstavlja ništa, odnosno još jednu pravnu i političku igru kojih se javnost u BiH nagledala prethodnih godina.

Nakon ovog slučaja u javnosti se govorilo o još nekoliko predmeta u kojima su sudovi u RS provodili odluke Ustavnog suda BiH.

“Pored toga, SNSD se nedavno u borbi da sačuva četvrtog delegata u Domu naroda BiH obratio čak i Ustavnom sudu BiH, koji navodno ne priznaju i zbog kojem se sudi njihovom predsjedniku. Može li neko ovo objasniti?”

Dodik je optužen da je spornog dana potpisao još jedan zakon odnosno Ukaz o proglašenju Zakona kojim se odluke Visokog predstavnika ne provode u Republici Srpskoj.

Ipak ove odluke očigledno se provode, a Dodik se tereti da je počinio Krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.