Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (BiH) tereti zbog potpisivanja odnosno objavljivanja dva zakona koje je prethodno poništio Visoko predstavnik u BiH a danas se očekuje izricanje prvostepene presude.
Dodik je optužen i da je 7. jula 2023. godine donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.
Tim zakonom trebale su na teritoriji RS biti suspendovane sve odluke Ustavnog suda BiH, u koji Narodna skupština RS ne žele imenovati dvoje sudija. Radilo se o političkom pritisku koji je trebao dovesti do ispunjenja Dodikovog zahtjeva za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH prethodno je poništio ovaj zakon kojim se ukida nadležnost jedne od ključnih BH institucija ali je Dodik uprkos tome odlučio potpisati zakon.
Pitanje je bilo da li će Službeni glasnik RS objaviti Dodikov ukaz, a tadašnja direktorica ove institucije podnijela je ostavku. Na njeno mjesto imenovan je Miloš Lukić koji je objavio Dodikov ukaz i sada se zajedno s njim nalazi na optuženičkoj klupi.
Šta je Dodik potpisao a Lukić objavio?
Ipak u praksi se ispostavilo da to što je Dodik potpisao a Lukić objavio predstavlja mrtvo slovo na papiru jer su se odluke Ustavnog suda BiH nastavile primjenjivati u Republici Srpskoj.
Jedan od primjera na kojem se to vidjelo bilo je suđenje imamu iz Bihaća Muharemu Štulanoviću koji je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom. Njemu se sudilo po izmjenama Krivičnog zakona RS koje su Dodik i većina u NSRS pregurali kada je OHR nametnuo zabranu negiranja genocida u BiH.
Ipak, izmjene Krivičnog zakona kojim je nazivanje RS genocidnom tvorevinom proglašenoi za krivično djelo, poništene su odlukom Ustavnog suda BiH.
Nakon toga postupak protiv Štulanovića je prekinut jer je sudija banjalučkog suda kazao da nema više osnova da mu se sudi .
-Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je 7. februara dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – rekao je tada sudija.
To je u praksi značilo da to što su Dodik i Lukić potpisali i objavili ne predstavlja ništa, odnosno još jednu pravnu i političku igru kojih se javnost u BiH nagledala prethodnih godina.
Nakon ovog slučaja u javnosti se govorilo o još nekoliko predmeta u kojima su sudovi u RS provodili odluke Ustavnog suda BiH.
Zabranio odluke visokog predstavnika
Dodik je optužen da je spornog dana potpisao još jedan zakon odnosno Ukaz o proglašenju Zakona kojim se odluke Visokog predstavnika ne provode u Republici Srpskoj.
Ipak ove odluke očigledno se provode, a Dodik se tereti da je počinio Krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.
Opozicioni poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak (PDP) postavio je nedavno pitanje zašto RS ne primjenjuje zakon koji je izglasala NSRS o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Crnadak ističe da skoro svakodnevno sudije i tužioci u Republici Srpskoj postupaju po odlukama i zaključcima Ustavnog suda BiH i gaze zakon Narodne skupštine Republike Srpske, zbog kojeg je Dodik na sudu.
“Pored toga, SNSD se nedavno u borbi da sačuva četvrtog delegata u Domu naroda BiH obratio čak i Ustavnom sudu BiH, koji navodno ne priznaju i zbog kojem se sudi njihovom predsjedniku. Može li neko ovo objasniti?”