![](data:image/svg+xml;charset=utf-8,<svg height="540px" width="960px" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" version="1.1"/>)
Zbog štetnih poslova koje je sklapala vlast u Republici Srpskoj i duga od 110 miliona koji mora platiti po arbitražnom sporu slovenačkom Vijaduktu, izbila je nova politička igra u BiH.
Kako Republika Srpska očigledno ne želi plaitit ovu obavezu a u arbitražnom sporu tužena je država Bosna i Hercegovina, ministri iz Dodikovog SNSD-a predložili su na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH da se dug plati iz državnog budžeta.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je na vanrednoj sjednici zaključak kojim je prebacio odgovornost BiH za plaćanje duga entiteta Republika Srpska slovenačkoj kompaniji Viaduct u ruke Fiskalnog vijeća BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Fiskalno vijeće prema usvojenom zaključku, treba izvršiti izmjenu fiskalnog okvira, kako bi se budžetom BiH moglo predvidjeti plaćanje duga, te deblokirati računi i imovina u procesu kojeg su pokrenuli Slovenci.
Zbog duga većeg od 110 miliona KM kojeg RS nije platila, najviše je ugroženo funkcionisanje agencije zadužene za kontrolu neba iznad BiH (BHANSA), jer su zbog zahtjeva Viaducta blokirane isplate toj državnoj agenciji. Ta situacija prijeti da dođe i do zatvaranja aerodroma u BiH.
“Ako to Fiksalno vijeće ne odobri, što možemo očekivati jer bi se radilo o preraspodjeli novca od Centralne banke, to bi značilo da jedan dio ovih sredstava ide na štetu Federacije BIH (drugog entiteta u zemlji), pa možemo očekivati da FBIH ne pristane da na Fiskalnom vijeću rješavamo ovaj problem. U tom slučaju ćemo na sjednici Vijeća ministara u utorak razmatrati druge opcije deblokade BHANSA-e, kako ne bi došlo do obustave kontrole neba u BIH”, izjavio je novinarima nakon sjednice Savjeta ministara Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Arbitražni spor
Fiskalno vijeće je tijelo čiji je zadatak da koordiniše fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala finansijska održivost zemlje. Čine ga predsjedavajući Savjeta ministara, koji i predsjedava, te premijeri oba entiteta, kao i ministri finansija na državnom i entitetskom nivou.
Slovenci su u maju prošle godine zatražili i oduzimanje tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu sa presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.
Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu.
Opštinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.
- Krišto kaže da je ispravno da se iz budžeta BiH plati 110 miliona koliko Republika Srpska duguje “Viaduktu”
- Nikšić: Vijeće ministara BiH može odluku okačiti mačku o rep, separatisti iz SNSD-u žele prebaciti teret otplate duga Republike Srpske na druge
Kako je nastao dug?
Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.
O malverzacijama i naduvavanju cijena svjedočio je za portal Etrafika bivši izvršni direktor za organizaciono-pravne i kadrovske poslove u HE Bočac Zdravko Kovačević. On je govorio da su prvi ozbiljni problemi za HE Bočac nastupili u aprilu 2013. godine dobijanjem koncesije za izgradnju HE „Bočac 2“.
Time je automatski onemogućena izgradnja HE Krupa za čiju izgradnju je firmi HES Vrbas koncesija dodijeljena 2004. godine, što je ovoj firmi praktično predstavljao osnov za tužbu protiv Republike Srpska čiji rezultat je konačna arbitražna odluka koja će građane RS koštati 90 miliona KM.
Jedan od članova Nadzornog odbora HE Bočac koji je prvi upozoravao na štetnost cijelog posla bio je nekadašnji glavni urednik Nezavisnih novina Željko Kopanja. On je na sjednici NO otvoreno govorio o umiješanosti vrha Republike Srpske u cijelu priču.
Da se neko ugradi
Iz zapisnika stiče se utisak da je slučaj „Vijadukt“ kroz davanje koncesije, potom njeno ukidanje, izrežirano da bi se na kraju pokrenula arbitraža iz kojeg će neki ljudi iz vlasti Srpske postati bogatiji za desetine miliona KM.
Kopanja direktno pominje tadašnjeg ministra energetike RS Željka Kovačevića, koji je, kako je tvrdio, radi ličnih interesa blokirao mogućnost dogovora i iznalaženja rješenja.
„Ja sam jednostavno šokiran u kakvoj državi živim… Ja sam stekao utisak iz razgovora sa Kovačevićem, svađom sa njim, svađom sa njegovim političkim mentorima, razgovorima neformalnim da je neko tu vidio plijen da se ugrađuje. Da ja to pravim kao privatnik ne bi smio prići. Međutim, kad pravi država, svi kažu eto plijena, eto para. Imam zamjerki, neki ljudi iz MG su kontaktirali HES i počeli pregovore o otkupu koncesije za 3,8 miliona evra… Hoću da vam kažem da sam šokiran činjenicom da se podmeću klipovi iz razloga sve više prepoznatljivih, da se neko ugradi, da neko pokrade pare. U stanju je za nekih 100.000 KM da blokira čitav projekat državni“, rekao je Kopanja koji je preminuo 2016. godine.
Imajući u vidu sve o čemu je govorio i na što je upozoravao Kopanja, postaje jasno zašto je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenut arbitražni postupak protiv BiH „težak“ 100 miliona maraka.
Groteskno je što je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnesen svega mjesec dana poslije njegove smrti, preciznije 16. septembra 2016. godine, a zahtjev je podnijelo preduzeće “Vijadukt”.
Konačnu odluku u ovom slučaju donijelo je Arbitražno vijeće u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske za poništenje arbitražne odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu iz 2022. godine kojom je BiH obavezana da “Vijaduktu” isplati 90 miliona KM odštete.