Na prvom posjetu uz vojne počasti nakon lockdowna, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier primio je svog hrvatskog kolegu Milanovića. I tom ga prilikom pohvalio njegovu politiku pomirenja u regiji.
pravilu konferencije za tisak u predsjedničkoj rezidenciji Bellevue u Berlinu ne pobuđuju toliku pozornost kao konferencije nekoliko stotina metara dalje nizvodno rijekom Spree u kancelarskom uredu. Na kraju krajeva uloga predsjednika po Njemačkom ustavu je potpuno protokolarnog karaktera dok kancelarka ili kancelar kroje sudbinu zemlje.
Unatoč tomu za konferenciju za tisak nakon razgovora njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera je vladalo veliko zanimanje. Ne možda toliko zbog sadržaja koliko zbog činjenice da se radi o prvoj konferenciji za tisak u predsjedničkom uredu u ovom “post lockdown” vremenu. Novinari stacionirani u njemačkoj metropoli su htjeli vidjeti kako to “nova normalnost” izgleda i u predsjedničkom uredu.
Nova normalnost
Jesu li dvojica predsjednika u četiri oka razgovarala sa zaštitnim maskama nije poznato. No izvan tog formata svi su se pridržavali epidemioloških mjera zaštite. Njemački novinari su nakon duljeg razdoblja predsjedniku, koji doduše po funkciji nema mnogo ovlasti ali se njegovo mišljenje uvijek rado prenosi, htjeli postaviti mnogo pitanja. U prvom planu su bila pitanja vezana uz korona krizu i njezine posljedice. I tu su oba predsjednika, kao veliki zagovornici Europske unije, bili puni pohvale za ono što ova zajednica čini u vrijeme ove “nezapamćene krize”. “Europska unija je paketom pomoći u lipnju dokazala solidarnost kakve nisu ni približno moguće u drugim dijelovima svijeta”, rekao je Steinmeier.
EU super kad je korona u pitanju ali ne i kada su u pitanju izbjeglice
No ta ista EU se trenutno, kao ni posljednjih pet godina, ne može dogovoriti oko primanja izbjeglica iako se sada zaista radi o svega nekoliko tisuća migranata koji bi trebali s Lesbosa biti prebačeni u EU. „Ja ne bih rekao da je kancelarka Merkel odustala od cilja zajedničkog stava EU-a po tom pitanju, rekao je njemački predsjednik dodavši kako se Njemačka, kao predsjedateljica Vijeća EU-a zajedno s Europskom komisijom trudi do kraja godine pronaći rješenje.
Hrvatski predsjednik je pozdravio spremnost svoje zemlje (tj. Vlade) da sudjeluje u raspodjeli ovog malog broja izbjeglica. “Tako bih i ja učinio da sam predsjednik vlade”, dodao je Milanović nakon čega se prisjetio svojih iskustava iz kasnog ljeta 2015. kada su stotine tisuća izbjeglica prešle preko Hrvatske. Za razliku od Steinmeiera, koji je predsjednički suzdržano govorio samo o “jazu” unutar EU-a kada su u pitanju izbjeglice, Milanović je sasuo drvlje i kamenje na račun mađarskih susjeda koji imaju isti stav kao i “onda kada su prema Hrvatskoj podigli bodljikavu žicu”.
Predsjednik pomirenja
No najveći dio svog obraćanja novinarima njemački predsjednik je utrošio na riječi pohvale na račun svog gosta zbog njegove, kako je rekao, politike pomirenja. “Predsjednik Milanović je u svojim prvim mjesecima kao predsjednik države poduzeo važne korake u procesu pomirenja prema Srbima i prema srpskoj manjini u Hrvatskoj i na tome smo mu zahvalni”, rekao je Steinmeier. Berlin je očito svjestan da je promjena na Pantovčaku velik korak naprijed u tom procesu jer su spoznaje o koketiranju Milanovićevu prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović s ekstremno nacionalističkim krugovima bile poznate i izvan granica Hrvatske.
“Ovaj put koji je pokrenula Hrvatska će, nadam se, biti inspiracija i za druge za gradnju mostova”, zaključio je Steinmeier upućujući tako poruku i ostatku regije. On je čak u jednom trenutku Milanovića opisao kao “graditelja mostova između Istoka i Zapada”. Kako se u to uklapaju neki Milanovićevi sporni potezi poput odlikovanja nekih kontroverznih osoba iz ratnih sukoba u devedesetima, nije pojašnjeno.
No o čemu su konkretno govorili kada je u pitanju regija, Milanović nije htio otkriti. Dan prije na susretu s iseljenicima u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu, hrvatski predsjednik je bio malo konkretniji. “Razgovarat ćemo i o statusu Bosne i Hercegovine gdje je Njemačka jako aktivna ali nisam baš siguran da njemačka službena politika tu gleda na stvari kao i mi. Možda neke stvari najbolje ne razumije”, rekao je još jučer hrvatski predsjednik.
Socijaldemokratska nit
Hrvatski predsjednik je u četvrtak navečer obraćajući se novinarima nakon susreta s predstavnicima hrvatski iseljenika u Njemačkoj na pitanje koje teme su predviđene tijekom susreta sa Steinmeierom iskreno primijetio kako njih dvojca imaju o čemu pričati ali da im ovlasti nisu velike.
“Steinmeirove ovlasti su takve kao i moje dakle ne velike”, rekao je Milanović. Milanovića i Steinmeiera veže ista, socijaldemokratska pozadina. “Frank-Walter Steinmeier i ja se znamo već dulje vrijeme a posljednjih mjeseci smo u više navrata i telefonirali u vrijeme korona-krize”, rekao je Milanović večer prije susreta.
Posljednji put u Njemačkoj Steinmeier (tada ministar vanjskih poslova) i Milanović (tada premijer) susreli su se u Aachenu na dodjeli Nagrade Karla Velikog njemačkom socijaldemokratskom političaru i bivšem predsjednikom Europskog parlamenta Martinu Schulzu.
Milanoviće je, nakon sastanka s iseljničkim udrugama, koji je trajao mnogo duže od predviđenog, rekao kako je razgovor bio “ugodan i zanimljiv”. Gotovo da se i zaboravi činjenica da bi dijaspora (pa i Njemačka) radije na čelu Hrvatske još pet godina rado gledala Milanovićevu prethodnicu.
Privreda u doba korone
Dvodnevni nastupni posjet hrvatskog predsjednika završava gospodarskim susretima. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Kluba izvoznika potpisuju pismo namjere s Udrugom njemačkih srednjih i manjih poduzetnika. Na istoj adresi je početkom prošle godine bila i Milanovićeva prethodnica Grabar-Kitarović koja je otvorila Njemačko-hrvatski poslovni forum.
U njezinoj pratnju je tada bila veća gospodarska delegacija. Milanović je izostanak predstavnika hrvatskih tvrtki u delegaciji opravdao koronom i “manjim formatom”. Hrvatski predsjednik je komentirao i neke svoje izjave prijašnjih dana koje su u Hrvatskoj izazvale poprilične kontroverze a tiču se uloge predsjednika i lobiranja. “Ponašamo se po krajnje neutvrđenim pravilima tamo gdje pravila mora biti. Dakle što predsjednik smije, u čije ime govori i koga zagovara. Radi se o novcu, radi se o financijskim interesima”, zaključio je Milanović.
Dan bi se za hrvatskog predsjednika trebao završiti u malo drugačijem tonu. Kako je najavljeno, trebao bi kao pokrovitelj, prisustvovati završnoj večeri Festivala kajkavskih popevki u Krapini.
DW