Bivši savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, John Bolton, u intervjuu za Glas Amerike branio je svoju oštru kritiku spram predsjednika Donalda Trumpa ocjenjujući ga kao “čudnog” lidera, spremnog da potkopa američku bezbjednost kako bi unaprijedio svoje šanse za reizbor.
Trump: Knjiga je kompilacija laži
Bolton promoviše svoj nove, veoma kontroverzne memoare, “Soba u kojoj su dešavanja”, o svom vremenu u Tuampovoj administraciji.
U knjizi, Bolton, dugogodišnji “jastreb” spoljne politike koji je napustio Bijelu kuću u septembru nakon što je proveo gotovo 18 mjeseci kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost, iznosi oštre optužbe o lošem ponašanju predsjednika i neuspjesima spoljne politike.
Optužbe su izazvale oštre odgovore predsjednika i njegovih bliskih saradnika, koji su ustvrdili da je Bolton ogorčen jer je predsjednik odbacio njegove tvrdolinijske političke preporuke. Predsjednik Trump nazvao je knjigu “kompilacijom laži i izmišljenih priča”, dok je u isto vreme optužio Boltona da krši zakon otkrivanjem strogo povjerljivih informacija.
U intervjuu, Bolton je opisao Trumpa kao impulsivnog, nekompetentnog i pretjerano spremnog da čini ustupke američkim protivnicima, poput Irana i Sjeverne Koreje, sa ciljem poboljšanja svoje sopstvene političke pozicije.
“On je stalno na ivici da podlegne iskušenjima da sjedne sa ajatolasima, kao što je želio da sjedne sa Kim Džong Unom”, rekao je on govoreći o odnosu administracije prema Iranu i Sjevernoj Koreji.
Bolton prepričava unznemirujuće razgovore za koje tvrdi da im je prisustovao, u kojima Trump pita kineskog predsjednika Ši Đinpinga da mu pomogne da pobijedi u trci za reizbor, izražavajući spremnost da zaustavi krivične istrage kako bi pružio “lične usluge diktatorima koji mu se odpadaju” i kako se prebacuje iz razmišljanja da bi bilo “cool” da izvrši invaziju na Venecuelu do hvaljenja venecuelantsog autoritarnog lidera Nikolasa Madura kao “pametnog” i “čvrstog”.
Takođe kaže da je svjedočio kako Trump vrši pritisak na predsjednika Ukrajine zbog štetnih informacija po njegove političke rivale kod kuće, što je optužba koja je dovela do Trumpovog opoziva prošle godine.
Mnoge slične optužbe pojavljuju se u Boltonovoj knjizi, čije je štampanje Trumpova administracija pokušala da spriječi. Prošle nedjelje, američki okružni sud odbio je zahtjev administracije za zabranu ali je sudija takođe izjavio da je “Boltonovo jednostrano ponašanje ozbiljno podiglo zabrinutost po pitanju nacionalne bezbjednosti”.
Državni sekretar Majk Pompeo, u svom saopštenju, opisao je Boltona kao “izdajnika” zbog širenja “potpuno iskrivljenih poluistina i otvorenih neistina” i zbog izigravanja povjerenja američkog naroda.
Neprimjereno ponašanje
U svojoj knjizi, Bolton tvrdi da je Trump eksplicitno pitao kineskog predsjednika Ši Đinpinga da pomogne njegove napore da bude reizabran kroz povećanje kineskog uvoza američkih poljoprivrednih proizvoda. Takođe kaže da je Trump odobravao Šijeve planove da izgradi zatvore za više od milion Ujgra i članova drugih velikih muslimanskih manjina.
Peter Navaro, glavni trgovinski pregovarač Bijele kuće, osporava Boltonovu tvrdnju da je Trump mekan prema Šiju i brani predsjednika zbog uvođenja tarifa na robu iz Kine, zbog nefer trgovine i kršenja ljudskih prava u Hong Kongu.
Ovog mjeseca, Trumpova administracija uvela je sankcije odabranim kineskim zvaničnicima zbog kršenja ljudskih prava u vezi sa masovnim zatvaranjima kineskih Ujgura.
Optužnice tokom opoziva
Bolton je takođe složio sa optužbama u jeku procesa Trumpovog opoziva ranije ove godine, da je predsjednik nepropisno zatražio pomoć od Ukrajine kako bi povećao šanse za svoj reizbor.
“Fokus na Ukrajinu bio je u potpunosti u vezi sa nanošenjem štete Trumpovim političkim protivnicima, i Hilari Klintom, i Džou Bajdenu. To nema nikakve veze sa temom korupcije u Ukrajini”, rekao je on u intervjuu.
Trump je optužen da je zadržavao vojnu pomoć Ukrajini u cilju vršenja pritiska na rukovodstvo u Kijevu kako bi se iskopale štetne informacije o njegovim demokratskim političkim rivalima. Senat, u kome republikanci imaju većinu, očistio je Trumpa od optužbi. Bolton je već branio svoje odbijanje da svjedoči, rekavši da to ne bi donijelo nikakve promjene pošto je proces postao visoko politizovana afera.
“Politički jastreb”
U osnovi kritike Trumpovih spoljnopolitičkih nedostataka nalazi se Boltonova beskompromisna pozicija da samo intenzivni ekonomski pritisak i vojna odlčnost mogu da prisile autoritarne režine u zemljama poput Irana, Sjeverne Koreje ili Venecuele da se promijene. Ali mnogi u diplomatskoj zajednici ne slažu se sa tim “čvrstim” pogledima na svijet.
“Džon Bolton je bio uveliko u krivu tokom svoje karijere”, kaže Majkl O’Hanlon, profesor spoljne politike i saradnjik Brooking instituta, dodaući da se ekstremistički režimi, dok ne budu satjerani u ćošak, obično ne kapituliraju u potpunosti
Bolton se usprotivio odluci predsjednika Trumpa da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom na Singapurskom samitu 2018. Takođe je rekao da je cijeli Trumpov tim za nacionalni bezbjednost zatečen spuštenog garda kada je predsjednik objavio da će SAD unilateralno obustaviti zajedničke vojne vježbe sa Južnom Korejom, na tragu sjevernokorejske suspenzije nuklearnih i proba raketa.
U Singapuru dvojica lidera postigli su istorijski sporazum o mogućoj denuklearizaciji Koreje. Međutim, pregovori koji su uslijedili bili su blokirani, a drugi samit u Hanoju kasnije prošle godine završen je zbog odbijanja Vašingtona da ublaži oštre ekonomske sankcije u zamjenu za obećanje Pjongjanga da će napraviti duboke rezove u svom nuklearnom programu i skladištenju.
Po pitanju Irana, Bolton se usprotivio mogućem sastanku između Trumpa i iranskog predsednika Hasana Rohanija za koji je rekao da je bio razmatran u Bijeloj kući, zajedno sa prijedlogom da se Iranu ublaže sankcije zbog boljeg starta pregovora.
Bolton je takođe bio protiv povlačenja američkih trupa iz Afganistana nakon postizanja sporazuma sa Talibanima i pomogao je da organizuje sastanak na visokom nivou između Trumpa i talibana u Camp Davidu u blizini Washingtona.
Previše otvoren za kompromise
Dok svi američki predsjednici koriste spoljnopolitička postignuća kako bi povećali domaću političku podršku, Bolton je izrazio zabrinutost da mu se čini da je Trump previše spreman da pravi kompromise u vezi sa dugoročnim prioritetima nacionalne bezbjednosti da bi mogao da se pohvali diplomatskskim postignućima.
Mark Simakovski, analitičar nacionalne bezbjednosti u Euroazijskom centru Atlantskog savjeta, dijeli ovu zabrinutost. “Mislim da ono što izdvaja predsjednika Trumpa od njegovih prethodnika je da mnoge odluke koje donose nisu vođene samo njegovim ličnim političkim interesima, već su one izričito navođene u njegovim interakcijama sa liderima”, rekao je.
Bolton je napustio Bijelu kuću prošlog septembra, malo nakon što se nije složio sa Trumpovom odlukom da opozove planirane vazdušne udare na Iran u znak odmazde zbog oborene američke osmatračke bespilotne letjelice. I dok Bolton kaže da je dao ostavku, Trump insistira na tom da je otpušten.
Bolton je kasnije odobrio Trumpovu narednu odluku, da u januaru da izvede napad dronom u kojem je ubijen general Kasem Solejmani nakon napada proiranskih grupa u Iraku u kojem je ubijen jedan američki civil i ranjena četvorica vojnika.